Planinarska
škola

Opća planinarska škola – sva predavanja

Planinarska etika

Ponašanje u skupini

Hod i stanke prilagođuju se članovima skupine. Obavijesti vodiča o poteškoći ili odvajanju. Pričekaj na dogovorenom raskrižju i pomozi osobi koja zaostaje.

Susret na stazi

Pozdravi druge, dogovori sigurno mimoilaženje i smanji buku. Ne miči markacije, putokaze, žigove i opremu. Poštuj mještane, zemljište i dogovorene prolaze.

Priroda i objekti

Ostani na stazi, ponesi sav otpad, poštuj kućni red i ostavi sklonište urednim. Pravila upravitelja područja određuju može li se kampirati i ložiti vatra.

Solidarnost

U nesreći zaustavi izlet, procijeni sigurnost mjesta, pomozi u okviru znanja i zovi 112 kada je potrebna hitna pomoć.

Oprema

Oprema

Izvorni prikaz: Oprema

Planinarska oprema

  • Odjeća
  • Obuća
  • Oprema za kretanje i boravak u planini
  • Prva pomoć
  • Tehnička oprema
  • Oprema za noćenje
  • Prehrana i higijenski pribor
Slika 1 sa slajda 2: Planinarska oprema

Izbor opreme

  • Ovisi o planiranoj turi
Slika 1 sa slajda 3: Izbor opreme

Planinarska oprema

Izvorni prikaz: Planinarska oprema

Odjeća i obuća

Uloga obuće i odjeće

  • Udobnost
  • Reguliranje topline
  • Zaštita od vlage
  • Zaštita od vjetra
  • Zaštita od ozljeda
  • Izdržljivost na mehanička oštećenja
  • Mala težina
  • Praktičnost
  • Povoljna cijena
  • Estetski zahtjevi
Slika 1 sa slajda 6: Uloga obuće i odjeće

Odjeća

  • Planinarske hlače
  • Majica od brzosušećeg materijala
  • Donje rublje
  • Čarape
  • Flis prsluk
  • Vjetrovka
  • Kapa
Slika 1 sa slajda 7: Odjeća
Slika 2 sa slajda 7: Odjeća
Slika 3 sa slajda 7: Odjeća
Slika 4 sa slajda 7: Odjeća
Slika 5 sa slajda 7: Odjeća

Materijali

  • Planinarska odjeća izrađuje se od usavršenih sintetičkih materijala s posebnim svojstvima, npr.
  • Gore-tex
  • Wind stopper
  • Fleece
  • Kevlar
  • Goretex ima svojstvo da propušta vlagu van, a ne propušta vodu unutra
Izvorni prikaz: Materijali

Planinarska obuća

  • Mora biti udobna i pružati sigurnost
  • Nove gojzerice obavezno razgraziti na lakšim izletima
Slika 1 sa slajda 9: Planinarska obuća

Gojzerice preporuka:

  • Izrađuju se od umjetne kože i sintetičkih materijala
Izvorni prikaz: Gojzerice preporuka:

Kako odabrati odgovarajuću planinarsku obuću?

Slika 1 sa slajda 11: Kako odabrati odgovarajuću planinarsku obuću?
Slika 2 sa slajda 11: Kako odabrati odgovarajuću planinarsku obuću?

Obuća za različite namjene

  • Gojzerice za kretanje po snijegom pokrivenoj ili smrznutoj podlozi
Izvorni prikaz: Obuća za različite namjene

Oprema za kretanje i boravak u planini

Izvorni prikaz: Oprema za kretanje i boravak u planini

Ruksak

  • Volumen ovisan o trajanju ture i količini opreme:
    • 15 – 40 litara jednodnevni izleti
    • 40 – 60 litara višednevne ture
    • 60 – 100 litara dugotrajna putovanja
  • Dijelovi ruksaka: naramenice, pojas na bokovima, kapa,dno, džepovi i pretinci, remenčići za opremu, navlaka za ruksak
Slika 1 sa slajda 14: Ruksak

Slaganje stvari u ruksak

  • Opća pravila:
    • Opremu zaštititi od vode i vlage
    • Izbjegavati da što visi ili viri s ruksaka
    • Vrh hodačkih štapova okrenut prema dolje
    • Oprema sa oštrim bridom treba biti zaštićena
  • Osobne dnevne stvari, zemljovid, kompas...
  • Teže i glomaznije stvari uz leđa
  • Kapa i kabanica na vrhu
Izvorni prikaz: Slaganje stvari u ruksak

Oprema za kretanje i boravak u planini

  • Mobitel
    Mobitel
  • Karta
    Planinarska karta
  • Kompas
    Kompas s prozirnom podlogom
  • Osobni dokumenti
  • Planinarski dnevnici
    Planinarski dnevnik
  • Fotoaparat
    Fotoaparat
  • Novac
  • Naočale
  • Sitni pribor
  • Članska iskaznica
    Planinarska članska iskaznica i osobni dokumenti

Hrana i tekućina

  • Hrana: Biraj nekvarljive namirnice bogate ugljikohidratima. Količinu prilagodi trajanju ture.
    Hrana za planinarsku turu
  • Piće: Voda, sok ili energetski napitak. Dnevne potrebe su 2–3 litre.
    Boca vode
  • Zlatna rezerva: Dodatna hrana i tekućina koju uvijek nosimo sa sobom.

Štapovi i svjetiljka

  • Štapovi za planinarenje: Olakšavaju hodanje jer dio opterećenja prenose na ruke. Teleskopski su i izrađuju se od laganih, čvrstih legura.
    Par teleskopskih planinarskih štapova
  • Svjetiljka: Čeona ili ručna. Obavezno ponesi rezervne baterije.
    Čeona svjetiljka

Zaštita od kiše i sunca

  • Kišobran – za kratke izlete
  • Kabanica
  • Krema za sunce
  • Zaštitne naočale – zaštita od sunčevog zračenja i snježnog blještavila – obavezne u visokom gorju
Slika 1 sa slajda 19: Zaštita od kiše i sunca
Slika 2 sa slajda 19: Zaštita od kiše i sunca
Slika 3 sa slajda 19: Zaštita od kiše i sunca

Komplet za prvu pomoć

  • Torbica prve pomoći treba biti pri ruci, na vrhu ruksaka
  • Lijekovi samo za osobnu upotrebu
  • Zaštitne kreme, sprejevi
Slika 1 sa slajda 20: Komplet za prvu pomoć
Slika 2 sa slajda 20: Komplet za prvu pomoć

Higijenski pribor

  • Toaletni papir
  • Vlažne maramice
  • Papirnate maramice
  • Sitan higijenski pribor – četkica za zube, zubna pasta, sapun
  • Mali ručnik
Slika 1 sa slajda 21: Higijenski pribor

Kuhinjski pribor

  • Kuhalo i upaljač
  • Posuđe – zdjelica, lončić, šalica
  • Pribor za jelo – nož, žlica i vilica
  • Ostali pribor – termosica, otvarač za konzerve, kockice za potpalu vatre, kuhinjska krpa, sredstvo za pranje
Slika 1 sa slajda 22: Kuhinjski pribor
Slika 2 sa slajda 22: Kuhinjski pribor
Slika 3 sa slajda 22: Kuhinjski pribor
Slika 4 sa slajda 22: Kuhinjski pribor

Oprema za noćenje

  • Vreća za spavanje:
    • Materijali: sintetika ili perje
    • Sintetika otporna na vlagu, ali nešto teže
    • Pernate laganije i toplije, ali neotporne na vlagu
    Vreća za spavanje
  • Podložak za spavanje:
    • Udobnije ležanje na tvrdoj podlozi, izolacija
    • Materijali pjenasti ili samonapuhujući
    Podložak za spavanje
  • Šator
    Šator

Užad

  • Užad se razlikuje po debljini, dužini, nosivosti, namjeni:
    • Dinamička – elastična
    • Statička
    • Penjačko uže – 60 m
    • Vodičko uže – 30 m
    • Pomoćno uže – zamka – 5 m
    • Trake (gurtne)
Izvorni prikaz: Užad

Oprema za zahtjevne putove

  • Kaciga
  • Penjački pojas
  • »ferata-set« – »ipsilon«
  • Zaštitne rukavice
Slika 1 sa slajda 25: Oprema za zahtjevne putove
Slika 2 sa slajda 25: Oprema za zahtjevne putove
Slika 3 sa slajda 25: Oprema za zahtjevne putove
Slika 4 sa slajda 25: Oprema za zahtjevne putove
  • Za planirano kretanje po klinčanim putovima ne improviziramo penjački pojas, prsni pojas (»prsni navez«) ni ferata set – koristimo isključivo originalni pojas i ferata-set!
  • Improvizacije služe samo za vježbu rada s užadi i koriste se iznimno – u krajnjoj nuždi!
Slika 1 sa slajda 26: Oprema za zahtjevne putove

Karabineri i spravice za penjanje i spuštanje

  • Karabineri (sponke):
    • HMS
    • Ovalni
  • Obavezno s bravicom!
  • Spravice za osiguravanje, penjanje i spuštanje:
    • Reverso
    • Gri-gri
    • Descender
Slika 1 sa slajda 27: Karabineri i spravice za penjanje i spuštanje
Slika 2 sa slajda 27: Karabineri i spravice za penjanje i spuštanje
Slika 3 sa slajda 27: Karabineri i spravice za penjanje i spuštanje
Slika 4 sa slajda 27: Karabineri i spravice za penjanje i spuštanje
Slika 5 sa slajda 27: Karabineri i spravice za penjanje i spuštanje

Oprema za kretanje po snijegu i ledu

  • Gamaše
  • Cepin
  • Dereze
  • Krplje
  • Turne skije
  • Lavinski primopredajnik
Slika 1 sa slajda 28: Oprema za kretanje po snijegu i ledu
Slika 2 sa slajda 28: Oprema za kretanje po snijegu i ledu
Slika 3 sa slajda 28: Oprema za kretanje po snijegu i ledu
Slika 1 sa slajda 30

Kretanje u planinama

Natpisi na slici: Kretanje u planinama

Izvorni izgled slajda 1

Vještine kretanja u planini

  • Razlikujemo četiri načina kretanja u planini:
    • Pješačenje – trekking
    • Planinarenje – hiking
    • Penjanje – climbing
    • Planinarsko skijanje – ski-mountaineering
Slika 1 sa slajda 3: Vještine kretanja u planini
Slika 2 sa slajda 3: Vještine kretanja u planini
Slika 3 sa slajda 3: Vještine kretanja u planini
Slika 4 sa slajda 3: Vještine kretanja u planini

Pješačenje

  • Vještina kretanja hodanjem po uglavnom ravnom terenu
  • Ne obuhvaća uspinjanje ni silaženje
  • Ne zahtijeva posjedovanje nikakvih posebnih vještina
Slika 1 sa slajda 4: Pješačenje

Planinarenje

  • Vještina kretanja hodanjem po umjereno nagnutom terenu
  • Obuhvaća uspinajnje i silaženje
  • Ne zahtijeva posjedovanje nekih posebnih vještina osim u nekim složenim uvjetima (npr. po smrznutoj podlozi, na osiguranim putovima)
Slika 1 sa slajda 5: Planinarenje

Penjanje

  • Vještina kretanja po strmom terenu gdje se, osim nogama, na većem dijelu uspona za napredovanje koriste i ruke.
  • Razlikujemo:
  • Sportsko penjanje – penjanje opremljenih smjerova
  • Stijensko penjanje – penjanje uz opremanje smjera pri usponu
  • Ledno penjanje – penjanje korištenjem dva cepina i dereza
Slika 1 sa slajda 6: Penjanje

Planinarsko skijanje

  • Vještina kretanja pomoću turnih skija po snijegom pokrivenom terenu:
    • Razlikuje se od alpskog i nordijskog skijanja
Slika 1 sa slajda 7: Planinarsko skijanje

Pravila kretanja u planini

Tjelesna spremnost (kondicija)

  • Jednostavni izleti ne zahtjevaju veće tjelesne pripreme, ali z ahtjevni izleti traže dobru tjelesnu spremnost
  • Ako se čovjek pri usponu brzo zapuše i izgubi dah, njegova kondicija nije dostatna za veće napore!
  • Bolestan čovjek ili rekovalescent – nije spreman za veće tjelesne napore.
  • Tjelesna spremnost:
    • Brzo opada
    • Stječe se redovitim kretanjem
Slika 1 sa slajda 9: Tjelesna spremnost (kondicija)

Priprema za turu

  • Uoči većih tura podrezati nokte na nožnim pristima
  • Dugi nokti mogu potpuno upropastiti turu
Slika 1 sa slajda 10: Priprema za turu

Osobni tempo hoda

  • Odabrati umjeren tempo koji omogućuje mirno i jednakomjerno disanje na nos
  • U početku – malo sporiji tempo
  • Reguliranje tjelesne topline – skidanje nepropusne odjeće
  • Tempo hoda skupine:
  • Prema najslabijem u skupini.
  • Po potrebi podijeliti u više skupina
Slika 1 sa slajda 11: Osobni tempo hoda
Slika 2 sa slajda 11: Osobni tempo hoda

Brzina kretanja

  • Brzina kretanja ovisi o terenu, strmini i drugim uvjetima – zato se udaljenosti u planinama izražavanju u trajanju hoda, a ne u standardnim mjernim jedinicama za brzinu.
  • Brzina kretanja po prohodnom ravnom terenu: 4 km/h
  • U sat vremena planinar savlada 300 – 350 metara u usponu, a 500 – 700 m u silasku.
Slika 1 sa slajda 12: Brzina kretanja
Slika 2 sa slajda 12: Brzina kretanja

Uporaba štapova

  • Rasterećuju koljena
  • Podesiti na prirodnu visinu
  • Visinu lakta
  • Na ravnom terenu pomičemo ih naizmjenično
  • Na strmijem terenu štapove ne koristimo – na snijegom pokrivenoj ili smrznutoj podlozi koristimo cepin i dereze, a na suhoj stijeni penjemo bez štapova
Slika 1 sa slajda 13: Uporaba štapova

Opća pravila kretanja u planini

  • Podesiti ruksak – radi pomaka težišta prilagoditi položaj tijela
  • Gledati put ispred sebe
  • Držati razmak
  • Izbjegavati kraćenje zavoja
  • Izbjegavati radnje u hodu
Slika 1 sa slajda 14: Opća pravila kretanja u planini

Opće mjere opreza

  • Koristiti kacigu gdje je to potrebno
  • Stalno brinuti o orijentaciji
  • Na križanjima pričekati grupu
  • Izbjegavati hodanje noću (osim u visokim planinama – zbog otapanja leda)
  • Brinuti o tekućini u tijelu
  • Kočenje pri silasku veliko opterećenje za mišiće
  • Pri priječenju padine k retati se po unutarnjem rubu puta
  • Izbjegavati busenje trave, korjenje, nestabilno kamenje
Slika 1 sa slajda 15: Opće mjere opreza

Odnos prema ljudima

  • Pozdravi ljude koje susrećeš u planini
  • Na uskoj stazi propusti planinare koji dolaze ususret
  • Poštuj upute vodiča, iskusnih planinara, domaćina objekata
  • Ne odvajaj se od skupine
  • Pomogni onima kojima je pomoć potrebna
  • Treba li nekoga nakratko povući rukom primi ga zapešćem za zapešće (ne dlanom o dlan)
Slika 1 sa slajda 16: Odnos prema ljudima

Uspon po strminama različitog nagiba

  • Hodamo punim stopalima ravno prema gore
  • Hodanje prilagodimo strmini, uspon u zavojima (cik-cak)
  • Kad postane strmije možemo zavoje skratiti, po potrebi prestupati nogom preko noge
  • Primjenjujemo penjačke vještine i mjere opreza, koristimo se rukama odnosno s jednim ili s dva cepina
Izvorni prikaz: Uspon po strminama različitog nagiba

Silazak je teži od uspona!

  • Manji je napor za pluća, ali veći napor za umorne noge
  • Oslabljena pažnja povećava opasnosti
Slika 1 sa slajda 18: Silazak je teži od uspona!

Kretanje u navezu

  • Koristi se u penjanju i na smrznutoj podlozi:
    • Penjački navez – jedan penje, drugi ga osigurava stojeći na sigurnom mjestu
    • Ledenjački navez – dinamički: navezuju se 2, 3 ili 4 osobe, s razmakom 8 – 12 m
Slika 1 sa slajda 19: Kretanje u navezu

Korištenje dereza i cepina

  • Dereze:
    • Hodamo tako da čim više zuba lovi podlogu
    • Ne zabijamo ih udarcima nego samo težinom tijela
    • Hodamo široko
  • Cepin:
    • Uvijek vezan za pojas i za ruku
    • Koristimo ga za ravnotežu, zaustavljanje pri poskliznuću, kopanje stepenica, sidrenje u snijegu...
Slika 1 sa slajda 20: Korištenje dereza i cepina
Slika 2 sa slajda 20: Korištenje dereza i cepina

Planinarski putovi

  • U pravilu uvijek koristimo obilježene planinarske putove
  • Samo u iznimnim slučajevima koristimo se neoznačenim putovima – potrebna je orijentacijska vještina
  • Planinarske putove uređuju i obilježavaju planinari markacisti .
  • Putovi se registriraju se u Registru planinarskih putova HPS-a
Slika 1 sa slajda 22: Planinarski putovi
  • Okrugla markacija – osnovna oznaka
  • Pojasna markacija – na tankim stablima
Izvorni izgled slajda 23
  • Najava križanja dodatna oznaka uvijek je ispod okrugle markacije
Izvorni izgled slajda 24
Slika 1 sa slajda 25

Osigurani putovi

  • Klinčani putovi ili ferate
  • To su zahtjevni putovi sa zabijenim čeličnim klinovima i opremljeni sajlom
  • Razlikuju se po težini i dužini
Slika 1 sa slajda 26: Osigurani putovi
Slika 2 sa slajda 26: Osigurani putovi

Pravila kretanja po osiguranom putu

  • Ako postoji opasnost od pada ili odrona obavezno je korištenje samoosiguravajućeg kompleta (»ferata seta« / »ipsilona«)
  • Prekopčavanje na međusidrištima – najprije prekopčati jedan karabiner, pa zatim drugi – ne istodobno!
  • Na jednom odsječku užeta – jedna osoba
  • Provjeriti ispravnost klinova i sajli
Slika 1 sa slajda 27: Pravila kretanja po osiguranom putu

Kretanje po različitim terenima

Cesta

  • Laka prohodnost
  • Tvrda podloga pojačano umara noge
  • Na prometnim cestama
  • Kretanje ususret vozilima, kolona u smjeru kretanja vozila
  • Izbjegavati hodanje po cesti
Slika 1 sa slajda 29: Cesta

Šumski teren

  • Teren pogodan za hodanje
  • Moguće prepreke: prizemna vegetacija, korijenje, naslage lišća, blato
  • Zbog ograničene vidljivosti otežana orijentacija
Slika 1 sa slajda 30: Šumski teren
Slika 2 sa slajda 30: Šumski teren

Klekovina

  • Izrazito teško prohodan teren
  • Sporo i naporno napredovanje
  • Bolje je zaobići klekovinu nego se probijati kroz nju
Slika 1 sa slajda 31: Klekovina
Slika 2 sa slajda 31: Klekovina

Travnjak

  • Lako prohodan teren
  • Ako nema ugažene staze – iako je teren općenito pregledan
  • Potrebna je povećana briga o orijentaciji jer je nepogodan za postavljanje signalizacije (pogotovo u magli!)
  • Izložen suncu
Slika 1 sa slajda 32: Travnjak

Čvrst kamenit teren

  • Lako se može iskrenuti gležanj
  • Ubrzano oštećuje planinarsku obuću
Slika 1 sa slajda 33: Čvrst kamenit teren

Sipar

  • Rastresit kameni teren:
    • Vrlo nepogodan za hodanje zbog odronjavanja
    • Teško se održava stabilnost
    • Brzo se umanjuje energija i oštećuju planinarske cipele
    • Pri silasku siparom može se postići izrazito velika brzina
    • Takav silazak pojačano oštećuje koljena
Slika 1 sa slajda 34: Sipar

Strme stijene

  • Zahtjevaju korištenje nogu i ruku za nepredovanje:
    • Usmjeriti svu pažnju na penjanje
    • Birati čvrsta i sigurna hvatišta
    • Izbjegavati hvatanje za travu i korjenje
    • Pravilo tri čvrste točke
    • Licem prema stijeni
Slika 1 sa slajda 35: Strme stijene

Teren prekriven snijegom

  • Mala i umjerena opasnost od poskliznuća i snježnih lavina
  • Po dubokom snijegu koristiti tragove – prvi u koloni skupine radi prtinu, ostali slijede njegove tragove.
  • Krplje – olakšavaju kretanje po dubokom snijegu
Slika 1 sa slajda 36: Teren prekriven snijegom
Slika 2 sa slajda 36: Teren prekriven snijegom

Strma smrznuta podloga

  • Velika opasnost od poskliznuća i snježnih lavina
  • Nužno korištenje dereza i cepina
Slika 1 sa slajda 37: Strma smrznuta podloga
Slika 2 sa slajda 37: Strma smrznuta podloga
  • Na umjerenim strminama – nužno je korištenje dereza i jednog cepina za zaustavljanje pri padu, ravnotežu pri hodu, kopanje stuba
  • Na velikim strminama – za napredovanje se koriste dva cepina = ledno penjanje (iznimno naporno)
Slika 2 sa slajda 38
Slika 1 sa slajda 38

Odmor

  • Razlikujemo:
    • Predah
    • Kratki odmor,
    • Duži odmor,
    • Noćni odmor
  • Trajanje odmora određuje vodič i o tome informira skupinu.
  • Predah je individualan.
  • Za odmor odabrati zaklonjeno mjesto – zavjetrinu / hladovinu
Slika 1 sa slajda 40: Odmor

Predah

  • Bez skidanja ruksaka i sjedanja na tlo
  • Nasloniti se na štapove
  • Svrha: hvatanje daha
Slika 1 sa slajda 41: Predah

Kratak odmor

  • Na sat vremena hoda odmor 5 – 10 minuta
  • Dovoljno dug da se umiri dah, ali ne predug da se tijelo ne ohladi
Slika 1 sa slajda 42: Kratak odmor

Duži odmor

  • Potreban svakih 2 do 3 sata hoda
  • Najbolje na nekom planinarskom odredištu – u domu, na vrhu...
  • Koristiti za jelo i okrjepu
  • Presvući znojnu majicu, zagrnuti se vjetrovkom
  • Izbjegavati sunčanje – ono uzrokuje tromost i umor
  • U slučaju slabosti ili iscrpljenosti – primjeniti autotransfuziju
Slika 1 sa slajda 43: Duži odmor
Slika 2 sa slajda 43: Duži odmor

Noćni odmor

  • Zahtijeva planiranje i opremu (spavaća vreća, podložak, jastučić, šator, čepiće za uši, higijenski pribor...)
  • Tijelu dati dovoljno sna
Slika 1 sa slajda 44: Noćni odmor
Slika 2 sa slajda 44: Noćni odmor

Hrana i piće

  • Na turi jesti energetski bogatu hranu
  • Ugljikohidrati brzo podižu razinu glukoze u krvi (GUK) – osobito važno kod napornih tura
  • Voditi brigu o nadoknađivanju soli izgubljene znojenjem
  • Dnevne potrebe organizma: 2-4 litre
  • Preporučljivo: voda i tekućine koje sadrže mineralne soli
  • Izbjegavati alkohol
Slika 1 sa slajda 45: Hrana i piće
Slika 2 sa slajda 45: Hrana i piće
Slika 1 sa slajda 47

Planine

Planine

Izvorni prikaz: Planine

Opća obilježja

Geografska obilježja planina

  • Gore i planine su uzvišenja na Zemljinoj kori.
Slika 1 sa slajda 3: Geografska obilježja planina
Slika 2 sa slajda 3: Geografska obilježja planina
  • Prema veličini uzvišenja:
    • Brežuljak
    • Brijeg – do 200 m
    • Brdo – do 500 m
    • Gora – do 1000 m
  • Planina – uzvišenje sastavljeno od mnogih vrhova i dolina
  • Masiv – jedna ili više planina
  • Gorje – povezani masivi
Slika 1 sa slajda 4: Geografska obilježja planina

Prema visini

  • Nisko gorje – do 1000 m
  • Sredogorje – 1000 – 3000 m
  • Visoko gorje – iznad 3000 m
Slika 1 sa slajda 5: Prema visini

Vegetacijski pojasi

  • Visinski slijed biljnih zajednica uvjetovan je razlikama u klimatskim uvjetima koji se mijenjaju s porastom visine:
  • Šumski pojas
  • Pojas travnjaka
  • Zona kamenjara s najotpornijiim biljkama
  • Zona vječnog snijega i leda
Slika 1 sa slajda 6: Vegetacijski pojasi

Formiranje planina

  • Endogeni procesi:
    • Kretanje tektonskih ploča
    • Potresi
    • Vulkanizam
  • Egzogeni procesi:
    • Trošenje
    • Padinsko kretanje
    • Erozija
Slika 1 sa slajda 7: Formiranje planina

Geološka građa

  • Vrste stijena:
    • Vapnenac (krš)
    • Dolomit
    • Granit
    • Pješčenjak
    • Škriljave stijene
Slika 1 sa slajda 8: Geološka građa

Hrvatske planine

  • Opća obilježja:
    • Raznolike
    • Vrlo pristupačne
  • Planine i gore panonskog i peripanonskog prostora su stare geološke građe i pretežito su šumovite.
  • Najviše hrvatske planine pripadaju Dinarskom gorju. Pružaju se smjerom sjeverozapad – jugoistok i karakterizira ih krški reljef.
Slika 1 sa slajda 10: Hrvatske planine

Slavonija

  • Psunj, Papuk, Krndija, Dilj, Požeška gora
  • Najviši vrh: Brezovo polje (984 m) na Psunju
Slika 1 sa slajda 11: Slavonija
Slika 2 sa slajda 11: Slavonija
Slika 3 sa slajda 11: Slavonija

Hrvatsko zagorje

  • Kalnik, Ivanščica, Ravna gora,
  • Strahinjščica, Kostelsko gorje:
    • Najviši vrh: Ivanščica (1060 m)
Slika 1 sa slajda 12: Hrvatsko zagorje
Slika 2 sa slajda 12: Hrvatsko zagorje

Zagrebačko područje

  • Medvednica – Sljeme (1033 m)
  • Samoborsko gorje i Žumberak –
  • Sveta Gera (1178 m)
Slika 1 sa slajda 13: Zagrebačko područje
Slika 2 sa slajda 13: Zagrebačko područje
Slika 3 sa slajda 13: Zagrebačko područje

Osamljene gore i brda

  • Bilogora i Moslavačka gora:
    • Bilogora
    • Moslavačka gora
  • Karlovačko područje, Banovina i Kordun:
    • Vodenica
    • Vinica
    • Petrova gora
    • Hrastovička gora
    • Zrinska gora
Slika 1 sa slajda 14: Osamljene gore i brda
Slika 2 sa slajda 14: Osamljene gore i brda

Gorski kotar

  • Klek, Bjelolasica, Bijele i
  • Samarske stijene, Viševica,
  • Bitoraj, Risnjak, Snježnik,
  • Obruč, Tuhobić...
  • Južni dio Gorskog kotara: masiv Velika Kapela
  • Najviša planina:
  • Bjelolasica (1534 m)
Slika 1 sa slajda 15: Gorski kotar
Slika 2 sa slajda 15: Gorski kotar
Izvorni izgled slajda 16

Istra

  • Učka – vrh Vojak (1396 m)
  • Ćićarija – vrh Veliki Planik (1272 m)
Slika 1 sa slajda 17: Istra
Slika 2 sa slajda 17: Istra
Slika 3 sa slajda 17: Istra

Lika

  • Lička Plješivica,
  • Ozeblin, Kremen,
  • Poštak, Zir
  • Najviši vrh:
  • Ozeblin (1657 m)
  • Velebit:
    • Sjeverni
    • Srednji
    • Južni
Slika 1 sa slajda 18: Lika

Sjeverni Velebit

  • Rožanski i Hajdučki kukovi, Zavižan, Premužićeva staza
  • Najviši vrh: Mali Rajinac (1699 m)
Slika 1 sa slajda 19: Sjeverni Velebit

Srednji Velebit

  • Zečjak, Šatorina, Budakovo brdo, Dabarski kukovi
  • Najviši vrhovi: Zečjak i Šatorina (1622 m)
Slika 1 sa slajda 20: Srednji Velebit

Južni Velebit

  • Visočica, Paklenica, Vaganski vrh, Sveto brdo, Tulove grede, Crnopac...
  • Najviši vrh: Vaganski vrh (1757 m)
Slika 1 sa slajda 21: Južni Velebit
Slika 2 sa slajda 21: Južni Velebit
Slika 3 sa slajda 21: Južni Velebit

Dalmatinska zagora

  • Dinara, Troglav, Kamešnica, Promina, Kijevski Kozjak, Svilaja
  • Najviši vrh: Dinara (1831 m) – najviši vrh u Hrvatskoj
Slika 1 sa slajda 22: Dalmatinska zagora

Srednja Dalmacija

  • Trtar, Boraja, Kozjak,
  • Mosor, Poljička planina,
  • Omiška Dinara
  • Najviša planina: Mosor, vrh Veliki Kabal (1339 m)
Slika 1 sa slajda 23: Srednja Dalmacija
Slika 2 sa slajda 23: Srednja Dalmacija

Biokovo

  • Središnji masiv: Sveti Ilija,
  • Sveti Jure, Vošac, Kimet
  • Najviši vrh: Sveti Jure (1762 m)
  • Ogranci Biokova: Sutvid,
  • Vrgorsko gorje, Matokit, Rujnica
Slika 1 sa slajda 24: Biokovo
Slika 2 sa slajda 24: Biokovo
Slika 1 sa slajda 25: Biokovo

Dubrovačko područje

  • Sveti Ilija (961 m) na Pelješcu
  • Sniježnica – najviši vrh Sveti Ilija (1234 m)
Slika 1 sa slajda 26: Dubrovačko područje
Slika 2 sa slajda 26: Dubrovačko područje

Jadranski otoci

  • Krk – Obzova (569 m)
  • Cres – Gorica (648 m)
  • Lošinj – Televrin (588 m), Osorčica
  • Rab – Kamenjak (408 m)
  • Pag – Sveti Vid (348 m)
  • Brač – Vidova gora (780 m) – najviši otočni vrh
  • Hvar – Sveti Nikola (626 m)
  • Vis – Hum (587 m)
  • Mljet – Veliki grad (514 m)
Slika 1 sa slajda 27: Jadranski otoci

Planinarska obilježja

  • Najposjećenija planinarska odredišta u Hrvatskoj:
    • Medvednica i Samoborsko gorje
    • Kozjak iznad Kaštela
    • Učka
    • Velebit, Biokovo, otočne planine – u ljetnim mjesecima
  • Uzdužni planinarski put Via Dinarica:
    • Povezuje najljepše točke Dinarskoga gorja od Slovenije do Albanije
    • U Hrvatskoj: Gorski kotar, Velebit i Dinara
Slika 1 sa slajda 28: Planinarska obilježja

Zaštićena planinska područja

  • Strogi rezervati: Bijele i Samarske stijene, Rožanski i Hajdučki kukovi
  • Nacionalni parkovi: Risnjak, Sjeverni Velebit, Paklenica
  • Parkovi prirode: Učka, Velebit, Dinara, Biokovo, Medvednica, Papuk, Žumberak – Samoborsko gorje
  • Značajni krajobrazi, geomorfološki spomenici prirode...
  • Ukupno u Hrvatskoj: 2 stroga rezervata,
  • 8 nacionalnih parkova i 11 parkova prirode
  • Nacionalni parkovi
  • Parkovi prirode
Slika 1 sa slajda 29: Zaštićena planinska područja
Slika 2 sa slajda 29: Zaštićena planinska područja
Slika 3 sa slajda 29: Zaštićena planinska područja
Slika 4 sa slajda 29: Zaštićena planinska područja
Slika 5 sa slajda 29: Zaštićena planinska područja
Slika 6 sa slajda 29: Zaštićena planinska područja
Slika 7 sa slajda 29: Zaštićena planinska područja
Slika 8 sa slajda 29: Zaštićena planinska područja
Slika 9 sa slajda 29: Zaštićena planinska područja
Slika 10 sa slajda 29: Zaštićena planinska područja

Natpisi na slici: Planine · Europe

Izvorni izgled slajda 30

Planine susjednih zemalja

  • Slovenija:
    • Julijske Alpe – Triglav (2864 m), Mangart, Prisojnik, Jalovec, Škrlatica, Razor, Krn...
    • Karavanke – Stol (2236 m), Košuta
    • Kamniške (Savinjske) Alpe – Grintovec (2558 m), Storžič...
Slika 1 sa slajda 31: Planine susjednih zemalja
  • Bosna i Hercegovina:
    • Maglić (najviši vrh, 2386 m), Prenj, Čvrsnica, Vran, Jahorina
  • Crna Gora:
    • Durmitor, Lovćen, Prokletije (najviši vrh Zla Kolata, 2534 m)
Slika 1 sa slajda 32: Planine susjednih zemalja
Slika 2 sa slajda 32: Planine susjednih zemalja

Alpe

  • Gorje koje dominira europskim kontintentom
Izvorni prikaz: Alpe
  • Savojske Alpe: Mont Blanc (4810 m), Gran Paradiso (4061 m)
  • Peninske Alpe: Monte Rosa (4634 m), Lyskamm (4538 m), Materhorn (4478 m)
  • Bernske Alpe: Jungfrau (4116 m)
  • Dolomiti: Marmolada (3342 m), Tre Cime
  • Visoke Ture: Grossglockner (3798 m)
Slika 1 sa slajda 34: Alpe
Izvorni izgled slajda 35

Ostala velika europska gorja

  • Pireneji – Pico de Aneto (3404 m)
  • Sierra Nevada – Mulhacén (3478 m)
  • Apenini – Gran Sasso, Corno Grande (2912 m)
  • Kaledonsko gorje (Skandinavija) – Galdhøpiggen (2468 m)
  • Karpati – Visoke Tatre, Gerlachovski štit (2655 m)
  • Stara planina Balkan – Botev (2376 m)
  • Dinaridi – Maja Jezerce (2694 m)
  • Kavkaz – Elbrus (5642 m)
Slika 1 sa slajda 36: Ostala velika europska gorja

Planine svijeta

Planine Azije

  • Kavkaz
  • Armensko gorje – Ararat (5156 m)
  • Hindukuš
  • Pamir
  • Tian Shan
  • Karakorum
  • Himalaja
  • Transhimalaja
Izvorni prikaz: Planine Azije
  • Himalaja – 2500 km dugačko velegorje u kojem se nalazi svih 14 vrhova viših od 8000 m
  • Najviši vrh svijeta: Mount Everest / Chomolungma (8848 m)
Slika 1 sa slajda 39: Planine Azije

Planine Afrike

  • Kilimanjaro – Uhuru/Kibo (5895 m)
  • Mounta Kenya – Batian (5199 m)
  • Atlas – Jebel Toubkal (4165 m)
Slika 1 sa slajda 40: Planine Afrike

Planine Sjeverne i Južne Amerike

  • Sjeverna Amerika:
    • Kordiljeri – Denali (6194 m)
    • Stjenjak – 200 vrhova viših od 4000 m
  • Južna Amerika:
    • Ande – Aconcagua (6962 m), Ojos del Salado, Chimborazo
    • Cordillera Blanca – Huascarán (6768 m)
Slika 1 sa slajda 41: Planine Sjeverne i Južne Amerike
Slika 2 sa slajda 41: Planine Sjeverne i Južne Amerike

Planine Australije i Oceanije

  • Australija, Mount Kosciuszko (2230 m)
  • Novi Zeland, Mount Cook (3754 m)
  • Oceanija, Carstenz (4788 m)
  • Antarktika:
    • Mount Vinson (4897 m)
Slika 1 sa slajda 42: Planine Australije i Oceanije
Slika 2 sa slajda 42: Planine Australije i Oceanije

Najviši vrhovi po kontinentima

  • Europa Elbrus (Kavkaz) 5642 m
  • Azija Mount Everest (Himalaja) 8848 m
  • Afrika Uhuru/Kibo (Kilimanjaro) 5968 m
  • Sjeverna Amerika Denali (Kordiljeri) 6194 m
  • Južna Amerika Aconcagua (Ande) 6962 m
  • Autralija i Oceanija Carstenz / Puncak Jaya 4484 m
  • Antarktika Mount Vinson 4897 m
Izvorni prikaz: Najviši vrhovi po kontinentima
Slika 1 sa slajda 45

Zabavna geografija

  • Koja je najviša planina u Hrvatskoj i kako se zove njezin najviši vrh?
Izvorni prikaz: Zabavna geografija
  • Najviši vrh planine Dinare: Veliki Troglav (1912 m) u Bosni i Hercegovini.
  • Najviši vrh Hrvatske: Dinara (1831 m).
Izvorni prikaz: Zabavna geografija
  • Koja je najviša čvrsta točka u Hrvatskoj?
Izvorni prikaz: Zabavna geografija
  • Najviša čvrsta točka u Hrvatskoj: Vrh TV odašiljača na Svetom Juri na Biokovu (1850 m).
Slika 1 sa slajda 49: Zabavna geografija
Slika 2 sa slajda 49: Zabavna geografija

Meteorologija

Meteorologija

Izvorni prikaz: Meteorologija

Zašto planinarima treba meteorologija?

  • Vremenske prilike – jedini faktor izleta na koji ne možemo utjecati prethodnom pripremom
  • Ali: možemo se informirati, pripremiti i prilagoditi!
Slika 1 sa slajda 3: Zašto planinarima treba meteorologija?

Osnovni pojmovi

Atmosfera

Grafikon temperature, tlaka i slojeva atmosfere prema visini.
  • Atmosfera je plinoviti omotač oko Zemlje
  • Sve meteorološke pojave događaju se u prizemnom sloju atmosfere, troposferi (do 10 km)
  • Grafikon uspoređuje temperaturu i tlak zraka po visini. Iznad troposfere označene su stratosfera i termosfera.

Zrak

  • Smjesa plinova koja ispunjava atmosferu
  • Čine ju dušik (78%) i kisik (21%), a u maloj količini prisutni su: ugljični dioksid, drugi plinovi te razne krute i tekuće čestice – npr. voda, prašina, pelud i kristalići morske soli
Slika 1 sa slajda 6: Zrak

Vrijeme i klima

  • Vrijeme – trenutno stanje atmosfere na nekom području
  • Klima – prosječno stanje atmosfere u dužem vremenskom razdoblju – barem 30 godina
Izvorni prikaz: Vrijeme i klima

Meteorološki elementi

  • Mjere i pojave koje svjedoče o procesima u atmosferi
  • Osnovni meteorološki elementi:
    • Temperatura zraka
    • Tlak zraka
    • Vlažnost zraka
    • Vjetar – strujanje zraka
Slika 1 sa slajda 9: Meteorološki elementi

Temperatura zraka

  • Temperatura:
    • Veličina koja izražava toplinsko stanje tijela
    • Mjerimo je termometrom, a izražavamo stupnjevima Celzija (°C)
Slika 1 sa slajda 10: Temperatura zraka
Slika 2 sa slajda 10: Temperatura zraka
  • Opada s visinom – prosječno 0,65 °C na 100 m visine
  • U visokom gorju stalno vladaju zimski uvjeti – opremite se zimskom odjećom i opremom, nezavisno o godišnjem dobu!
Slika 1 sa slajda 11: Temperatura zraka

Temperaturna inverzija

  • Stanje atmosfere pri kojemu je temperatura na većoj visini viša nego na manjoj visini
Slika 1 sa slajda 12: Temperaturna inverzija

Tlak zraka

  • Mjera koja opisuje kako zrak svojom težinom pritišće Zemljinu površinu
  • Mjeri se barometrom, a iskazuje visinom stupca žive ili hektopaskalima
Slika 1 sa slajda 13: Tlak zraka
Slika 2 sa slajda 13: Tlak zraka
  • Prosječni atmosferski tlak na morskoj razini: 1013,25 hPa (760 mm stupca žive)
  • Da bi se pritisci izmjereni na različitim mjestima na Zemlji mogli uspoređivati, preračunavaju se kao da su izmjereni na istoj visini i istoj geografskoj širini (45°)
  • Područja s jednakim tlakom zraka na sinoptičkim kartama povezuju se linijama koje nazivamo izobare
Slika 1 sa slajda 14: Tlak zraka

Anticiklona, ciklona i fronte

  • Tlak zraka – najpouzdaniji pokazatelj vremena:
    • Visoki tlak – predznak lijepog vremena
    • Niski tlak i pad tlaka nagovješćuju pogoršanje vremena
  • Ciklona – polje niskog tlaka zraka
  • Anticiklona – polje visokog tlaka zraka
  • Fronta – ploha na kojoj se miješaju hladni i topli / suh i vlažan zrak
Izvorni prikaz: Anticiklona, ciklona i fronte

Topla i hladna advekcija

Izvorni prikaz: Topla i hladna advekcija

Hladna i topla fronta

Izvorni prikaz: Hladna i topla fronta

Promjena tlaka zraka s visinom

  • Tlak zraka opada s visinom
  • Rijedak zrak u visokom gorju:
    • Uzrokuje visinsku bolest koja otežava boravak na velikim visinama
    • Simptomi: počinju se osjećati od 3000 m
Izvorni prikaz: Promjena tlaka zraka s visinom

Aklimatizacija

  • Prilagodba organizma na nedostatak kisika na većim visinama.
  • Postiže se postupnim privikavanjem na visinu usponima od manjih visina na veće, svaki put sa silazom
  • To je jedini način da čovjek ne snosi opasne posljedice.
Slika 1 sa slajda 19: Aklimatizacija

Vjetar

  • Strujanje zraka koje nastaje zbog razlika tlaka – zrak koji je gušći nastoji »popuniti« prostor gdje je rjeđi
  • Brzina vjetra izražava se metrima u sekundi (m/s), kilometrima na sat (km/h) ili čvorovima (kt, u pomorstvu)
  • Smjer vjetra je smjer iz kojeg vjetar puše. Npr: sjeverni vjetar puše od sjevera prema jugu
Slika 1 sa slajda 20: Vjetar
Slika 2 sa slajda 20: Vjetar

Osjet hladnoće zbog vjetra

  • Vjetar povećava osjet hladnoće (Wind Chill)
Izvorni prikaz: Osjet hladnoće zbog vjetra

Tipični vjetrovi

  • Bura – suh i hladan vjetar, prelijeva se preko priobalnih planina na obalu Jadrana
  • Jugo – topao i vlažan vjetar
  • Fen (njem. Föhn) – suh i topao alpski vjetar
  • Monsun – sezonski vjetar koji puše na području Indijskog oceana i Himalaje
Slika 1 sa slajda 22: Tipični vjetrovi

Dnevna strujanja

Izvorni prikaz: Dnevna strujanja
Izvorni prikaz: Dnevna strujanja

Vlažnost zraka

  • Količina vodene pare u zraku:
    • Izražavamo je u gramima po kilogramu zraka (apsolutna vlažnost) ili u postotcima (relativna vlažnost)
    • Relativna vlažnost: 0% kada je zrak potpuno suh, 100% kada je zasićen i ne može u sebe primati paru
Slika 1 sa slajda 25: Vlažnost zraka

Oblaci i oborine

Oblaci

  • Oblaci nastaju kada se dio vodene pare u zraku kondenzira u kapljice.
  • Prema obliku razlikujemo deset rodova oblaka. Prikaz koji slijedi razvrstava ih po visini.
Slika 1 sa slajda 27: Oblaci

Rodovi oblaka po visini

Prikaz rodova oblaka u tri visinske skupine, s kumulonimbusom koji se proteže kroz više slojeva.
  • Visoki oblaci, iznad približno 6000 m: Cirus, cirokumulus i cirostratus.
  • Srednji oblaci, od približno 2000 do 6000 m: Altokumulus i altostratus.
  • Niski oblaci, ispod približno 2000 m: Stratus, stratokumulus i kumulus. Nimbostratus je na prikazu također označen pri dnu.
  • Kumulonimbus: Na prikazu se proteže kroz više visinskih slojeva.

Cirus

Primjer cirusa.
  • Visoki oblak građen od ledenih kristalića. Može nagovijestiti dolazak ciklone.

Kumulus

Primjer kumulusa.
  • Niski grudasti oblak koji se brzo mijenja.

Stratus

Primjer stratusa.
  • Jednoličan sivi oblačni sloj koji zastire cijelo nebo.

Kumulonimbus

Primjer kumulonimbusa.
  • Oblak povezan s nevremenom, pljuskom ili tučom.

Magla

  • Kada se nalazimo unutar oblaka , kondenzirane vodene kapljice vidimo u obliku magle.
  • Prizemna magla se u nizinama i udolinama može stvoriti tijekom vedrih noći – kada se vlažni sloj zraka iznad hladnog tla ohladi ispod točke rosišta.
Slika 1 sa slajda 33: Magla

Oborina

  • Oborina nastaje:
    • Kada u zraku ima previše vodene pare da bi se ona mogla zadržati u oblaku
    • Na tlu kada je ono mnogo hladnije od zraka uz tlo
  • Najčešće oborine: kiša i snijeg
  • Ostale oborine: pljusak, tuča, ledena kiša, zrnati snijeg, poledica, solika, sugradica, rosulja, rosa, mraz i inje
Slika 1 sa slajda 34: Oborina

Tuča

Slika 1 sa slajda 35: Tuča

Količine oborina

  • U planinama obično više nego u dolinama
Slika 1 sa slajda 36: Količine oborina
Slika 2 sa slajda 36: Količine oborina

Snijeg na tlu

Izvorni prikaz: Snijeg na tlu

Pojave u atmosferi

Grom

  • Efekti:
    • Munja
    • Grmljavina
    • Električno pražnjenje
  • Udaljenost groma?
  • 1 km = 3 sekunde
Slika 1 sa slajda 39: Grom

Vatra sv. Elma

  • Pucketanje metalnih predmeta
Slika 1 sa slajda 40: Vatra sv. Elma

Duga

Slika 1 sa slajda 41: Duga

Glorija

Slika 1 sa slajda 42: Glorija

Halo

Slika 1 sa slajda 43: Halo

Vremenska prognoza

Meteorološki podaci

  • Prikupljaju se mjerenjem i motrenjem na meteorološkim postajama posvuda po svijetu.
  • Mjerenja svaki sat tijekom dana – kontinuirano
  • Visinske meteorološke postaje
  • U Hrvatskoj:
    • Zavižan na Sjevernom Velebitu (1594 m)
    • Puntijarka na Sljemenu (988 m)
    • Parg kod Čabra (863 m)
  • U Sloveniji:
    • Kredarica na Triglavu (2515 m)
Slika 1 sa slajda 45: Meteorološki podaci
Slika 1 sa slajda 46

Zavižan, Velebit

Slika 1 sa slajda 47: Zavižan, Velebit

Sljeme, Puntijarka

Slika 1 sa slajda 48: Sljeme, Puntijarka

Državni hidrometeorološki zavod

Izvorni prikaz: Državni hidrometeorološki zavod

Vremenska prognoza

  • Visoka pouzdanost prognoza koje izrađuju meteorološke službe temelji se na usavršenim računskim modelima
Slika 3 sa slajda 50: Vremenska prognoza
Slika 1 sa slajda 50: Vremenska prognoza
Slika 2 sa slajda 50: Vremenska prognoza
Slika 4 sa slajda 50: Vremenska prognoza
Slika 5 sa slajda 50: Vremenska prognoza
Slika 6 sa slajda 50: Vremenska prognoza

Vremenska prognoza DHMZ-a

  • Najpouzdaniju vremensku prognoza za Hrvatsku daje sinoptička služba Državnog hidrometeorološkog zavoda
  • Aktualne prognoze DHMZ-a dostupne su na web stranici www.meteo.hr i u javnim medijima.
Slika 1 sa slajda 51: Vremenska prognoza DHMZ-a
Slika 2 sa slajda 51: Vremenska prognoza DHMZ-a

Vremenska prognoza yr.no

Slika 1 sa slajda 52: Vremenska prognoza yr.no

Prognoze lavina

  • Na područjima s učestalim lavinama objavljuju se i:
  • Prognoze lavina
  • Zabrane kretanja u vrijeme najveće opasnosti
  • Standardizirana ljestvica lavinske opasnosti ima pet stupnjeva : 1 najmanja, a 5 najveća opasnost
Izvorni prikaz: Prognoze lavina

Korištenje podataka i prognoze

  • Za planinara je korisnije da se prije polaska upozna sa službenom prognozom vremena nego da promatrajući nebo sam nagađa što bi se moglo događati. Službene p rognoze su daleko pouzdanije od svih osobnih procjena.
  • Informirati se o stanju u području u koje idemo – je li bilo kiše ili snijega?
  • Ponijeti opremu za zaštitu od nepovoljnih vremenskih prilika (sunca, vjetra, oborina)
  • Pratiti vremenske prilike tijekom putovanja i prilagođavati se okolnostima
  • Zakloniti se i suzdržati od rizika u slučaju lošeg vremena
Slika 1 sa slajda 54: Korištenje podataka i prognoze
Slika 1 sa slajda 56

Priprema za odlazak u planinu

  • Pripreme za odlazak u planinu
Izvorni izgled slajda 1

Planinarsko putovanje

  • Osnovna obilježja planinarskog putovanja su:
    • Odredište u planini
    • Kretanje u planini
    • Osoba koja vodi brigu o kretanju i funkcioniranju skupine
Slika 1 sa slajda 2: Planinarsko putovanje

Tipovi planinarskih putovanja

  • Podjela prema trajanju i složenosti:
    • Izlet – planirano kraće putovanje, uglavnom jednodnevno, s kretanjem po planinskom terenu koje traje duže od pola sata
    • Tura – planirano putovanje s kretanjem po planini koje je unaprijed podijeljeno u etape i uključuje barem jedno noćenje
    • Ekspedicija – složeno i dugotrajno putovanje u teško dostupno planinsko područje pri čemu se koristi vlastita logistika te se noći u šatoru
Slika 1 sa slajda 3: Tipovi planinarskih putovanja
  • Putovanja zatvorenog tipa – skupina se formira na poziv, najpogodniji su za vođenje zbog kompaktnosti u kretanju i boravku u planini. Pogodni su za ostvarivanje težih ciljeva.
  • Društveni izlet ili tura – javno oglašeno planinarsko putovanje koje organizira planinarska udruga, kojem se može pridružiti svaki planinar koji posjeduje odgovarajuću vještinu, tjelesnu spremnost i opremu.
  • Pohod – prigodno masovno i otvoreno okupljanje članova više planinarskih udruga. Često se organizira povodom neke obljetnice ili proslave.
Slika 1 sa slajda 4: Tipovi planinarskih putovanja
  • Smisao postojanja planinarskog društva je u organiziranju otvorenih, društvenih izleta, a ne izleta zatvorenog tipa
  • Organiziranje društvenih izleta privlači nove članove čime se osnažuje sama planinarska udruga
  • Planinarske udruge koje organiziraju samo izlete zatvorenog tipa brzo gube članstvo i smisao postojanja
Slika 1 sa slajda 5: Tipovi planinarskih putovanja

Vrh?... Dom?... Žig?... ne: UŽITAK!

  • Cilj planinarskog izleta
  • Kretanje i boravak u planini treba usmjeriti prema zadovoljstvu sudionika, a ne iscrpljivanju teškim i dugotrajnim turama.
  • Preambiciozni planovi ne uvećavaju užitak nego povećavaju iscrpljenost sudionika.
Slika 1 sa slajda 6: Vrh?... Dom?... Žig?... ne: UŽITAK!

Organiziranje putovanja

  • 1. izbor cilja
  • 2. planiranje
  • 3. prikupljanje podataka
  • 4. prenošenje podataka
  • 5. prijavljivanje sudionika
  • 6. osobna priprema
  • Organiziranje putovanja zahtijeva trud, vrijeme, znanje i umijeće – nemoguće je potpuno uskladiti sve interese
Slika 1 sa slajda 8: Organiziranje putovanja

Izbor cilja

  • Kod planiranja ture prvo odabiremo cilj
  • To može biti vrh, znamenitost, planinarska staza ili obilaznica...
  • Cilj treba biti prilagođen tjelesnim mogućnostima svih sudionika ture
Slika 1 sa slajda 9: Izbor cilja
  • Faktori koji utječu na izbor cilja i trase puta:
    • Vrsta terena (zemlja, blato, šuma, kamen, sipari, stijene)
    • Dužina i zahtjevnost puta (nagib terena, visinske razlike koje treba savladati)
    • Procjena tjelesne spremnosti sudionika ( starije osobe i mala djeca uglavnom ne mogu savladati dugotrajne i velike napore)
    • Dostupnost informacija
Slika 1 sa slajda 10: Izbor cilja
  • Planinarske obilaznice:
    • Najbolji način za izbor ciljeva u planinama
    • U dnevnik obilaznice na kontrolnim točkama (KT) utiskuju se pečati ili se kao dokaz posjeta prilažu fotografije
    • Kada se ispune uvjeti dobiva se odgovarajuće priznanje (značka)
Slika 1 sa slajda 11: Izbor cilja

Planiranje putovanja

  • Termin
  • Trasa kretanja i odredišta
  • Prijevoz do polazišta i natrag
  • Vrijeme za odmor / pričuvno vrijeme
  • Pričuvne varijante
  • Troškovi
  • Ugovaranje turističkih i ugostiteljskih usluga
Slika 1 sa slajda 12: Planiranje putovanja

Planiranje termina

  • Kada i koliko dugo?
  • Izbor termina:
    • Ovisno o najpovoljnijem dobu godine: ljeti i ujesen više i udaljenije planine, zimi bliža odredišta
Slika 1 sa slajda 13: Planiranje termina
Slika 2 sa slajda 13: Planiranje termina

Planiranje trase kretanja i odredišta

  • Kamo i kuda?
  • Odredišta mogu biti vrhovi, prirodne ili kulturne znamenitosti, planinarske kuće i druga odmorišta
  • Trasa znatno zavisi o mogućim smjerovima pristupa
  • Izviđanje – najbolji način upoznavanja planine
  • Po potrebi angažirati domaće vodiče
Slika 1 sa slajda 14: Planiranje trase kretanja i odredišta

Planiranje trase kretanja

  • Duljina dnevnih etapa:
    • Planinari dobre kondicije: 6 – 7 sati
    • Većina: 4 – 5 sati
    • Stariji planinari: 2 – 3 sata hoda
    • Djeca: ovisno o dobi: broj sati hoda = starost / 2 (fizički mogu mnogo, ali je bitna motivacija)
    • Stariji maloljetnici mogu hodati koliko i odrasli
  • Put uvijek traje duže od udaljenosti izražene u satima hoda:
    • Odmori se ne uračunavaju u satnicu
    • Grupa se kreće sporije čim je veća
Izvorni prikaz: Planiranje trase kretanja

Planiranje prijevoza do polazišta i natrag

  • Automobili:
    • Praktični za putovanja malih skupina i za akcije koje zahtijevaju puno opreme.
    • Ograničenja: povratak na isto mjesto, umor vozača
Slika 1 sa slajda 16: Planiranje prijevoza do polazišta i natrag
  • Terenska vozila
  • Omogućuju vožnju po brdskim cestama
  • Kombi
  • Kompaktna skupina – 9 ljudi
  • Javni prijevoz / autobus, vlak, brod, zrakoplov:
    • Ograničenja: stajališta udaljena od planina, nepovoljni vozni redovi
    • Prije puta provjeriti vozne redove i grupne popuste
Slika 1 sa slajda 17: Planiranje prijevoza do polazišta i natrag
Slika 2 sa slajda 17: Planiranje prijevoza do polazišta i natrag
  • Unajmljeni autobus:
    • Omogućava putovanje velike skupine, omogućuje uzdužne ture bez povratka na isto mjesto.
    • Ograničenja: uske ceste, oštri zavoji, mogućnost okretanja
Slika 1 sa slajda 18: Planiranje prijevoza do polazišta i natrag

Planiranje pričuvnog vremena / vremena za odmor

  • Pričuvno vrijeme – višak vremena za slučaj nepredviđenih okolnosti
  • Ako sve ide po planu to ostaje slobodno vrijeme za odmor
  • Duži odmor – planirati svakih 2-3 sata hoda, najbolje u nekom objektu, na vrhu ili sl.
  • Planiranje pričuvnih varijanti:
    • Istraživanje opcija za skraćivanje ture u slučaju potrebe

Planiranje troškova

  • Cilj: naći optimum uloženog i dobivenog
  • Za sve usluge jasno ugovoriti cijene
  • Organizirane skupine često mogu dobiti popuste
  • Organizator treba informirati članove o troškovima – što je sve uključeno, a što nije
  • Također, organizator utvrđuje način primanja uplata – pojedinačno plaćanje domaćinu, ili grupno prikupljanje novca
Slika 1 sa slajda 20: Planiranje troškova

Planiranje i ugovaranje usluga

  • Smještaj:
    • Pravovremeno ugovoriti s domaćinom (rezervirati)
  • Hrana i piće:
    • Provjeriti poslužuju li se u objektu hrana i piće te ugovoriti broj obroka
Slika 1 sa slajda 21: Planiranje i ugovaranje usluga
Slika 2 sa slajda 21: Planiranje i ugovaranje usluga

Prikupljanje podataka

  • Izvori podataka su:
    • Osobno iskustvo
    • Literatura – planinarski i turistički vodiči, dnevnici obilaznica
    • Zemljovidi
    • Internet
    • Informacije od planinara i domaćina
Slika 1 sa slajda 23: Prikupljanje podataka
  • Tiskani vodiči
  • Planinarski zemljovidi – nezamjenjiv izvor podataka o terenu, putovima i objektima
  • Internet – web www.hps.hr, webovi planinarskih udruga
Slika 1 sa slajda 24: Prikupljanje podataka
Slika 2 sa slajda 24: Prikupljanje podataka
Slika 3 sa slajda 24: Prikupljanje podataka
Slika 4 sa slajda 24: Prikupljanje podataka

Informiranost

  • informiranje = zadaća vodiča – prije i za vrijeme putovanja:
    • Svaki planinar treba biti upoznat s trasom puta, ciljevima, duljinom hoda, prehranom, troškovima...
Slika 1 sa slajda 25: Informiranost

Prikupljanje prijava

  • Prijave su potrebne kod svih složenih akcija:
    • Evidentiraju se u pisanom obliku
    • Prijavi li se previše ljudi formira se lista čekanja
  • Pravila pri primanju prijava
  • Samo članovi planinarske udruge
  • Prijave primati samo uz uplatu
  • Kriterij prednosti – određuje vodič ovisno o zahtjevnosti izleta, okolnostima i vlastitoj procjeni (diskrecijsko pravo)
Slika 1 sa slajda 26: Prikupljanje prijava

Priprema potrebne opreme

Slika 1 sa slajda 27: Priprema potrebne opreme

Neposredno prije ture

  • Potvrdite dogovorene usluge (prijevoz, noćenje, prehrana)
  • Informirajte se o vremenu i meteorološkoj prognozi
  • Osobno se opremite i pripremite za kretanje i boravak na terenu
  • Dođite na vrijeme na polazište
Slika 1 sa slajda 28: Neposredno prije ture
Slika 1 sa slajda 30

Boravak u planinama

Boravak u planinama

Izvorni prikaz: Boravak u planinama

Višednevne ture i noćenje u planini

  • Priprema za noćenje u planini
  • Planinarski objekti
  • Logorovanje
  • Prinudno bivakiranje
Slika 1 sa slajda 2: Višednevne ture i noćenje u planini

Posebnosti višednevnih tura

  • Složenije planiranje i priprema
  • Zahtijevaju više opreme
  • Duže traju
  • Fizički su zahtjevnije
  • Obuhvaćaju noćenje u planini
Slika 1 sa slajda 3: Posebnosti višednevnih tura

Priprema za noćenje u planini

Noćenje u planini

  • Noćenje u planini možemo podijeliti u tri osnovna tipa:
    • U kući – najugodniji i najsigurniji način noćenja
    • U šatoru – planirano noćenje na otvorenom
    • U improviziranom bivku – neplanirano, prinudno noćenje na otvorenom. Prema okolnostima, razlikujemo bivakiranje u ljetnim uvjetima i bivakiranje u snijegu
    • U vozilu – neudobno i nepraktično u planini
  • Najudobnije mogućnosti noćenja na planinarskom putovanju pružaju nam raznovrsne kuće u planinama i u njihovu podnožju
Slika 1 sa slajda 5: Noćenje u planini

Opće upute za noćenje

  • Planirate li noćiti obavezno se javite i o noćenju dogovorite s domaćinom planinarskog objekta
  • Pođite ranije spavati, pogotovo ako i sutradan planirate dugotrajnije kretanje po planini
  • Pred spavanje se treba toplo obući
  • Objekt ostavite u onakvom stanju ili još boljem od onog u kakvom ste ga zatekli
Slika 1 sa slajda 6: Opće upute za noćenje

Oprema za noćenje

  • Vreća za spavanje:
    • Pernate – laganije i toplije, ali nisu otporne na vlagu.
    • Sintetičke – malo su teže, ali otpornije na vlagu.
  • Vreće od pamuka ili svile su vrlo lagane, a koriste se samo kao posteljina u planinarskim kućama. Za noćenje u planinarskim kućama često su dovoljni samo pokrivači koji se mogu posuditi u kući.
  • Pri noćenju na otvorenom mogu se koristiti i bivak vreće od poliestera ili goretexa.
Slika 1 sa slajda 7: Oprema za noćenje
Slika 2 sa slajda 7: Oprema za noćenje
  • Toplinska svojstva vreća izražavaju se temperaturama:
    • Ekstremna – rubna temperatura pri kojoj još ne dolazi do pothlađivanja tijela.
    • Komforna – temperatura koja je ugodna za spavanje
    • Maksimalna – rubna temperatura iznad koje je u vreći za spavanje vruće.
  • Podložak za spavanje (prostirka) – koristi se za toplinsku izolaciju, zaštitu od vlage i udobnije ležanje na tvrdoj podlozi.
  • Putni jastučić
Slika 1 sa slajda 9

Planinarski objekti

  • U Hrvatskoj danas ima više od 150 planinarskih kuća.
  • Razlikujemo tri vrste planinarskih kuća:
    • Planinarski dom
    • Planinarska kuća
    • Planinarsko sklonište
  • Podaci o svim planinarskim objektima u Hrvatskoj dostupni su na www.hps.hr
Slika 1 sa slajda 11: Planinarski objekti

Planinarski dom

  • Otvoren vikendom, blagdanima ili stalno
  • U pravilu pruža mogućnost prehrane i okrjepe.
  • Objekt koji je otvoren samo nedjeljom, ali ne i subotom ne smatra se planinarskim domom, nego planinarskom kućom.
Slika 1 sa slajda 12: Planinarski dom
Slika 2 sa slajda 12: Planinarski dom

Planinarska kuća

  • Otvorena samo povremeno ili po dogovoru
Slika 2 sa slajda 13: Planinarska kuća
Slika 1 sa slajda 13: Planinarska kuća

Planinarsko sklonište

  • Nezaključana, stalno otvorena i neopskrbljena kuća
Slika 1 sa slajda 14: Planinarsko sklonište
Slika 2 sa slajda 14: Planinarsko sklonište

Plave ploče

  • Sve planinarske kuće u Hrvatskoj obilježene su standardiziranim plavim natpisnim pločama HPS-a
Izvorni prikaz: Plave ploče

U svim planinarskim objektima u Hrvatskoj

  • Primjenjuje se jedinstven kućni red:
    • Članovi HPS-a imaju 50% popusta na punu cijenu noćenja
    • Članovi HGSS-a imaju 75% popusta na punu cijenu noćenja uz obavezno predočenje članskih iskaznica HGSS-a i HPS-a
    • Vodiči HPS-a, ako uz najavu organizirano dovode najmanje 10 osoba, imaju besplatno noćenje uz obavezno predočenje važeće vodičke i članske iskaznice HPS-a
Slika 1 sa slajda 16: U svim planinarskim objektima u Hrvatskoj
Slika 2 sa slajda 16: U svim planinarskim objektima u Hrvatskoj

Kućni red

  • Od 22 sata navečer do 7 sati ujutro poštovati potpuni mir
  • Ne remetiti red i mir u planinarskom objektu
  • U planinarskom objektu i njegovoj okolici održavati red i čistoću – svoje otpatke ponijeti sa sobom
  • Ne ulaziti u spavaonice u planinarskoj obući
  • Ne činiti štetu opremi i inventaru planinarskog objekta, a niti ostalim korisnicima
  • Čuvati planinarski objekt od požara, svaku vatru brižljivo ugasiti
Slika 1 sa slajda 17: Kućni red
  • Sušiti opremu, obuću, odjeću i druge predmete na mjestu predviđenom za te namjene
  • Poštivati pravila parkova prirode i nacionalnih parkova ako se objekt nalazi na tom prostoru
  • Ne pušiti u planinarskom objektu
  • Ne uvoditi životinje u planinarski objekt
  • Štedljivo koristiti ogrjev, vodu i električnu energiju
  • Pri napuštanju planinarskog objekta očistiti za sobom
Slika 1 sa slajda 19

Logorovanje

Noćenje u šatoru i logorovanje

  • CIlj: osigurati zaštitu od hladnoće, vlage, kiše, snijega i vjetra
Slika 1 sa slajda 21: Noćenje u šatoru i logorovanje

Šatori

  • Konstruiraju se tako da budu što lakši, a ujedno dovoljno čvrsti i jednostavni za postavljanje.
  • Osnovni dijelovi šatora:
    • Vanjsko platno
    • Unutrašnje platno
    • Podni dio od izdržljivog materijala
    • Potporne šipke (štapovi)
    • Vezice i zatezne uzice
    • Klinovi
Slika 1 sa slajda 22: Šatori

Odabir mjesta za podizanje šatora

  • Povišeno i blago nagnuto mjesto izbjegavati udubljenja i mrazišta
  • Zavjetrina
  • Suho tlo – izbjegavamo mjesta pod drvećem i mjesta obrasla gustom i visokom travom
  • U blizini pitke vode i šume – radi jednostavnije opskrbe vodom i drvom
  • Dalje od prometnica
Slika 1 sa slajda 23: Odabir mjesta za podizanje šatora

Postupak podizanja šatora

  • Očistiti tlo od granja i kamenja
  • Savitljive potporne štapove složiti u ispružen položaj te ih provući kroz utore na šatorskom platnu
  • Podići cijelu konstrukciju, savijajući pritom potporne šipke
  • Napinjanjem platna zateznim uzicama, koje za tlo pričvrstimo pomoću klinova zabijenih u zemlju
  • Napraviti jarak za odvodnju vode
  • Urediti prostor u unutrašnjosti šatora
Izvorni prikaz: Postupak podizanja šatora
Slika 1 sa slajda 25

Organizacija logorovanja

  • Odrediti mjesto za otpatke i nuždu
  • Odrediti mjesto za loženje vatre i ograditi ga kamenjem
  • Za duži boravak u planini uređuju se i mjesta za pripremu hrane (kuhinje), skladište i sl.
  • Odrediti način pribavljanja i korištenja vode
Slika 1 sa slajda 26: Organizacija logorovanja

Vatra

  • Vatru ložimo radi vlastitog grijanja ili radi pripreme toplih jela
  • Obavezno osigurati da se vatra ne može proširiti i izazvati požar
  • Pri odabiru mjesta za logorovanje misliti na pribavljanje drva
Slika 1 sa slajda 27: Vatra
Slika 1 sa slajda 28

Prinudno bivakiranje

Noćenje u improviziranom zaklonu

  • Odluku o prisilnom bivakiranju donijet će vođa skupine kada se približava noć ili nevrijeme, a kada procijeni da skupina ne može sigurno stići do cilja
  • Osnovna zadaća pri prisilnom noćenju je zaštita od kiše i vjetra, te održavanje tjelesne topline
  • Bolje je dva sata spavati u udobnom i toplom bivku nego cijelu noć provesti bez sna i udobnosti
Slika 1 sa slajda 30: Noćenje u improviziranom zaklonu

Pravila za izgradnju bivka

  • Za izradu improviziranog bivka koristit ćemo i sav materijal koji nam je na raspolaganju, uključujući i planinarsku opremu:
    • Pretražiti okolinu i pronaći mogući prirodni zaklon poput špilje, prevjesne stijene, kamene izbočine i sl.
    • Odabrati mjesto koje nije ugroženo od lavina, vjetra i kiše
    • Zaklon dograditi kamenjem ili granjem
    • Kada je tlo pokriveno snijegom, zaklon radimo koristeći snijeg – odličan toplinski izolator
    • Bivak ne treba biti previše prostran niti previsok – u manjem prostoru bolje će se čuvati toplina
Slika 1 sa slajda 32
Slika 1 sa slajda 33
Slika 1 sa slajda 34
Slika 1 sa slajda 35
Slika 1 sa slajda 36
Slika 1 sa slajda 37
Slika 1 sa slajda 38

Prehrana

Sastav hrane

  • Ugljikohidrati
  • Masti
  • Bjelančevine
  • Vitamini i minerali
  • Voda
Slika 1 sa slajda 40: Sastav hrane
Slika 2 sa slajda 40: Sastav hrane

Ugljikohidrati

  • Glavni izvor energije – vrlo brzo i visoko podižu GUK (glukozu u krvi) i vraćaju energiju organizmu
  • Izvori iz hrane: sve vrste priloga, žitarice, povrće, salate, voće, tjestenine, med, čokolade, slatko
Slika 1 sa slajda 41: Ugljikohidrati

Masti

  • Građevne i energetske tvari
  • Podrijetlo: biljne i životinjske masti
  • Visoke energetske vrijednosti, ali sporija razgradnja nego kod ugljikohidrata
  • Oprez! Njihov višak opasno povisuje krvne masnoće
Slika 1 sa slajda 42: Masti
Slika 2 sa slajda 42: Masti

Bjelančevine

  • Gradivi elementi tijela (obnova mišića i organizma)
  • Zadnje se razgrađuju pri gladovanju
  • Izvori iz hrane: sir, meso, riba, jaja, mlijeko, mahunarke, žitarice
Slika 1 sa slajda 43: Bjelančevine

Minerali i vitamini

  • Minerali:
    • Nužni za normalan razvoj organizma i održavanje prirodne ravnoteže u organizmu
  • Vitamini:
    • Raznovrsna hrana
    • Katalizatori – iskorištavanje i probavljanje hranjivih tvari potrebnih za izgradnju organizma i oslobađanje E, te za održavanje zdravlja
    • Vitamin C – citrusi, paprika
Slika 1 sa slajda 44: Minerali i vitamini

Voda

  • Najzdravije piće!
  • Na planinarenju povećane potrebe za pićem: dnevno 3-5 litara (ovisno o temperaturi i potrebama organizma
  • Piti često, pomalo
  • Pročistiti vodu sumnjive kakvoće
Slika 1 sa slajda 45: Voda
Slika 2 sa slajda 45: Voda

Kako se hraniti i što unositi u organizam?

  • Osluhnimo što nam organizam govori i poslušajmo ga!
Izvorni prikaz: Kako se hraniti i što unositi u organizam?

Na planinarenju…

  • Obroci moraju biti primamljivi, ukusni i okrepljujući za planinara koji ih nosi
  • Dan prije ture treba dobro večerati i cijeli dan nastojati bolje jesti i više piti
  • Manje obroke uzimati više puta na dan (5-9)
  • Glavni obrok uzeti nakon jakih napora
  • Voda, vitaminski napitci – češće piti po malo
  • Dijete, osim zdravstvenih nisu za planinu
  • Jedi kad nisi gladan, pij kad nisi žedan!
Slika 1 sa slajda 47: Na planinarenju…
Slika 2 sa slajda 47: Na planinarenju…
Slika 3 sa slajda 47: Na planinarenju…

Higijena na višednevnim turama

Higijena

  • Održavati higijenu što je moguće više
  • Uvijek nositi ručnik, sapun, češalj, četkicu za zube, pastu, kremu (običnu i za sunce) i vlažne maramice
  • Posebnu važnost posvetiti nogama
  • Imati dovoljno rublja ili ga prati i sačuvati zadnju presvlaku za civilizaciju
  • Dobre navike pokušajte zadržati i primijeniti i u planini!
Slika 1 sa slajda 49: Higijena
Slika 2 sa slajda 49: Higijena
Slika 1 sa slajda 51

Prva pomoć

Prva pomoć

Slika 1 sa slajda 1: Prva pomoć
  • Ozlijeđenom ili bolesnom treba pružiti pomoć na licu mjesta, prije dolaska liječnika, u skladu sa svojim znanjem, iskustvom i mogućnostima.
  • Pružanje pomoći ne smije se odgađati već se treba snaći s onim što imamo.
  • Pritom treba ostati priseban, pomoć pružiti brzo, ali ne brzopleto.
Slika 1 sa slajda 2: Prva pomoć
Slika 2 sa slajda 2: Prva pomoć
  • Osnovni smisao prve pomoći:
    • Sačuvati život
    • Spriječiti daljnje narušavanje zdravlja
    • Ubrzati ozdravljenje
  • ... držeći se određenih pravila ovisno o karakteru ozljede.
  • Naš zadatak: očuvanje vitalnih funkcija: disanje, krvotok
Izvorni prikaz: Prva pomoć

Postupak kod nesreće

  • Provjeriti sigurnost i otkloniti opasnosti po sebe i unesrećene
  • Utvrditi stanje unesrećenih i pružiti prvu pomoć
  • Pozvati HGSS/HMP na tel. 112 ili 194
  • Brinuti o stanju ozlijeđenih do dolaska spašavatelja
  • Ne udaljavati se s mjesta nesreće (osim radi pružanja ili dobivanja prve pomoći)
Slika 1 sa slajda 4: Postupak kod nesreće

Osnovni postupci održavanja života

  • Normalno disanje:
Izvorni prikaz: Osnovni postupci održavanja života

ABC postupak

  • A – airway (dišni put) – otvaranje dišnog puta
  • B – breathing (disanje) – provjera disanja
  • C – circulation (krvotok) – kompresija prsnog koša i upuhivanje zraka na usta
  • 30 : 2
Izvorni prikaz: ABC postupak

Reanimacija

Natpisi na slici: Staying alive... · Pozovi stručnu pomoć · FREKVENCIJA MASAŽE 100/MIN

Izvorni prikaz: Reanimacija

Bočni položaj

  • Provjera životnih znakova svake minute
  • Ako osoba nije pri svijesti ali diše i ima puls
  • Cilj: sprječavanje gušenja
Izvorni prikaz: Bočni položaj

Gušenje stranim tijelom

  • Osoba ne može:
    • Govoriti
    • Disati
    • Kašljati
Izvorni prikaz: Gušenje stranim tijelom

Krvarenje

  • Unutarnje krvarenje
  • Vanjsko krvarenje
Izvorni prikaz: Krvarenje

Vanjsko krvarenje

  • Zaustavljanje vanjskog krvarenja:
    • Izravni pritisak
    • Elevacija ili podizanje
    • Poveska – ekstremna mjera
Izvorni prikaz: Vanjsko krvarenje
  • Izravni pritisak
  • Izravno rukom u rukavici
  • Izravno rukom i sterilnom gazom
  • Kompresivnim zavojem tako da puls ispod ozljede bude dobro prisutan
Slika 1 sa slajda 12: Vanjsko krvarenje
Slika 2 sa slajda 12: Vanjsko krvarenje

Postupak sa otvorenom ranom

  • Zaustaviti krvarenje
  • Ranu prekriti sterilnom gazom i prvim zavojem
  • NE ispirati ranu tekućinom i NE stavljati praške i mast
  • Strane predmete NE vaditi iz rane (pritiskom rubova rane zaustaviti krvarenje, stabilizirati strano tijelo sterilnom gazom i flasterom)
  • Kod dužeg transporta i većih rana na rukama i nogama potrebna je imobilizacija

Natpisi na slici: ZAUSTAVITI KRVARENJE · SPRIJEČITI ŠOK · SPRIJEČITI INFEKCIJU

Izvorni prikaz: Postupak sa otvorenom ranom

Uganuće Iščašenje

  • Potpuno oštećenje zgloba:
    • Izrazito bolna ozljeda, vidljivo izobličenje
  • Istezanje ili kidanje ligamenata koji povezuju susjedne kosti i učvršćuju zglob.
  • Bol i oticanje zgloba, oticanje i promjena boje kože
  • Na terenu nije moguće razlikovati od prijeloma
  • Pomoć: Imobilizacija, transport u zdravstvenu ustanovu
Izvorni prikaz: Uganuće Iščašenje

Prijelomi

Izvorni prikaz: Prijelomi
Slika 1 sa slajda 16: Prijelomi
  • Previjanje otvorenog prijeloma:
Izvorni prikaz: Prijelomi

Imobilizacija

  • Stavljanje dijela tijela u nepokretni položaj
  • Cilj: smanjenje boli i mogućnosti naknadnog oštećenja
  • Primjenjuje se kod:
  • Prijeloma
  • Uganuća i iščašenja
  • Velikih opeklina
  • Velikih otvorenih rana
  • Ugriza zmija
  • Ozeblina
Slika 1 sa slajda 18: Imobilizacija
  • Imobiliziraju se dva susjedna zgloba.
  • Iznimka kod ozljede zgloba: Zglob se zbog jakih bolova imobilizira u zatečenom položaju.
Izvorni prikaz: Imobilizacija
  • Primjeri neuspjelih imobilizacija – ozlijeđeni udovi su i i dalje lako pomični:
Izvorni prikaz: Imobilizacija

Zbrinjavanje unesrećene osobe

  • Uklanjanje odjeće i obuće – samo ako je prijeko potrebno za pregled i medicinski postupak
  • Pazi na pothlađivanje!
Izvorni prikaz: Zbrinjavanje unesrećene osobe

Životinje

  • Osa, pčela, stršljen, krpelj
  • Vuk, ris, lisica
  • Medvjed
  • Zmije (poskok, riđovka)
  • Crna udovica
  • Pas
Slika 1 sa slajda 23: Životinje
Slika 2 sa slajda 23: Životinje

Krpelji

  • Bolesti:
    • Lyme borelioza
    • Krpeljni meningoencefalitis
    • Bolest ne nastaje naglo nego ima period inkubacije
    • Simptomi: crvenilo kože, svrbež
Slika 1 sa slajda 24: Krpelji
  • Pomoć:
    • Odstraniti krpelja pincetom ili žiletom
    • Ne utrljavati nikakve kreme, ulje, alkohol ili sl.
  • Sadržaj krpelja ne smije se istisnuti pod kožu
Slika 1 sa slajda 25: Krpelji
Slika 2 sa slajda 25: Krpelji
Slika 3 sa slajda 25: Krpelji

Ugriz životinje

  • Duboka, često inficirana rana
  • Oprati ujed, sterilno previti (zaustaviti krvarenje)
  • Transport u bolnicu kod dubokih i razderanih rana
  • Kontrola životnih funkcija
Slika 2 sa slajda 26: Ugriz životinje
Slika 1 sa slajda 26: Ugriz životinje

Ugriz zmije

  • Pomoć: oprati ranu, osušiti, sterilno previti, imobilizirati, smiriti unesrećenog
  • Transport, kontrola životnih funkcija
  • Skinuti sve što kružno obavija tijelo (prsten, sat)
  • Cilj: spriječiti širenje otrova i transport u bolnicu
Slika 1 sa slajda 27: Ugriz zmije

Mišja groznica

  • Virusna zarazna bolest koja se prenosi kontakom sa slinom, urinom ili izmetom miševa, voluharica i puhova
  • Simptomi: povišena temperatura, glavobolja, bolovi u slabinskom djelu leđa, krvarenje u sluznice i kožu
  • Mjere zaštite
  • Paziti na higijenu ruku
  • Hranu držati u zatvorenim plastičnim kutijama
  • Ne piti vodu iz otvorenih vodotoka
Slika 1 sa slajda 28: Mišja groznica
Slika 2 sa slajda 28: Mišja groznica

Internističke bolesti

Srčane bolesti

  • Infarkt srca
  • Angina pectoris
  • Iznenadna srčana smrt
  • Vrlo ozbiljno stanje: hitan transport u bolnicu.
Slika 1 sa slajda 30: Srčane bolesti
  • Bol u prsima traje do 20 minuta
  • Bol se smiruje nakon prestanka fizičke aktivnosti
  • Bol u prsima traje dulje od 20 minuta
Izvorni prikaz: Srčane bolesti
  • Znak angine pektoris i infarkta:
  • Pritisak i bol u lijevom prsištu, između lopatica, u lijevoj ruci ili obje, žličici, vilici
  • Mučnina, povraćanje, podrigivanje
  • Otežano i ubrzano disanje
  • Plave usnice i prsti (eventualno)
  • Blijeda koža i hladan znoj
  • Ubrzan puls
  • Strah od smrti
  • Gubitak svijesti
Slika 1 sa slajda 32: Srčane bolesti
Slika 2 sa slajda 32: Srčane bolesti
  • Prva pomoć:
    • Umiriti bolesnika
    • Sjedeći položaj
    • Pogledati / pitati ima li kakve lijekove
    • Aspirin 300 mg sažvakati (ako ga ima kod sebe)
    • Zaštita od hladnoće/topline
    • Stalan nadzor
  • U slučaju srčanog zastoja reanimacija
Slika 1 sa slajda 33: Srčane bolesti

Zatražiti pomoć liječnika!

  • Simptomi:
    • Nejednakost veličine zjenica
    • Jaka glavobolja, vrtoglavica, poremećaj ravnoteže
    • Povraćanje
    • Nekontrolirano mokrenje i stolica
    • Gubitak svijesti
Izvorni prikaz: Zatražiti pomoć liječnika!

Epilepsija

  • Epileptični napad:
    • Ne pokušavajte spriječiti konvulzije (grčeve)
    • Odmaknite sve predmete u blizini koji bi mogli uzrokovati ozljedu
    • Ne stavljati nikakve predmete u usta
Slika 1 sa slajda 35: Epilepsija
Slika 2 sa slajda 35: Epilepsija

Razna stanja

Hipoglikemija

  • Niska razina šećera u krvi
  • Znakovi:
    • Glad
    • Poremećaj koordinacije
    • Umor, slabost, drhtavica
    • Nervoza (od uzbuđenja do bijesa)
    • Poremećaj svijesti do kome
  • Tjelesna aktivnost snižava šećer u krvi!
Slika 1 sa slajda 37: Hipoglikemija
Slika 2 sa slajda 37: Hipoglikemija
  • Prva pomoć:
    • Smiriti osobu
    • Dati grožđani šećer i čokoladu
    • Piti zaslađenu vodu
    • Kruh, riža…
    • Stalni nadzor
  • Kod dijabetičara u planini uvijek se radi o smanjenom šećeru!

Natpisi na slici: = NIZAK ŠEĆER · Zapamti!

Izvorni prikaz: Hipoglikemija

Dehidracija

  • Nedovoljan unos tekućine (vode):
    • Uslijed dehidracije može doći do zatajenja organa, kome i na kraju smrtnog ishoda
  • Prevencija: piti dosta tekućine
Slika 1 sa slajda 39: Dehidracija

Iscrpljenost

  • Poremećaj zdravstvenog stanja uzrokovan obilnim znojenjem, te neodgovarajućom nadoknadom izgubljene vode i soli iz tijela - n akon većih fizičkih napora
  • Simptomi
  • Obilno znojenje
  • Jaka glavobolja i nesvjestica
  • Vrtoglavica, mučnina
  • Povraćanje
  • Grčevi u ekstremitetima i trbuhu
  • Ubrzano disanje i ubrzan rad srca
  • Prva pomoć
  • Osobu smjestiti u hlad
  • Osloboditi ju odjeće
  • Dati da pije vode
  • Hladni oblozi
  • Postaviti u ležeći položaj

Sunčanica

  • Nastaje uslijed dugotrajnog izlaganja glave utjecaju
  • Sunčeve topline
  • Znakovi:
    • Suha koža
    • Izrazito crveno lice i vruća glava
    • Normalna tjelesna temperatura
    • Smetenost
Slika 1 sa slajda 41: Sunčanica

Toplinski udar

  • Toplinski udar je pregrijavanje tijela u uvjetima izuzetno visoke temperature i vlage. Može se razviti postupno, no može nastati i iznenadno.
  • Organizam više nije u stanju sam sniziti tjelesnu temperaturu - može doći do oštećenja vitalnih organa
  • Simptomi:
    • Tjelesna temperatura iznad 40 °C
    • Jaka glavobolja
    • Nesvjestica i smušenost
    • Mučnina i povraćanje
  • Crvena i vruća koža, bez pojave znojenja
  • Grčevi
  • Ubrzan rad srca
  • Ubrzano i plitko disanje
Slika 1 sa slajda 42: Toplinski udar
  • Pomoć:
    • Osobu smjestiti u hlad
    • Udoban sjedeći položaj
    • Dati da pije hladne vode
    • Rashlađivati tijelo hladnim oblozima
    • Zvati hitnu pomoć
    • Pratiti vitalne znakove (disanje, puls)
Slika 1 sa slajda 43: Toplinski udar

Opekline

  • Posljedica djelovanja visoke temperature, kemijskih tvari i sl.
  • Sprečavanje opeklina: izbjegavanje izlaganja tijela suncu, zaštita kože odjećom i kremama sa zaštitnim faktorom
  • Pomoć:
    • Opeklinu hladiti vodom 10 – 15 minuta
    • Pokriti sterilnom gazom, labavo zavoj
    • Imobilizirati ako je veća površina
    • NE stavljati nikakve masti, ulja niti praške
    • NE bušiti mjehure
Slika 1 sa slajda 44: Opekline

Žulj

  • Nastaje uslijed trenja i pritiska
  • Uska cipela, velika čarapa, dugotrajno hodanje
  • Pomoć:
    • Mjehur žulja ne kidamo i ne probijamo
    • Ako pukne tretiramo ga kao ranu (zaštita flasterom, mazanje antiseptikom)
    • Obustavlja se daljnje kretanje
Slika 1 sa slajda 45: Žulj
Slika 2 sa slajda 45: Žulj

Pothlađenost, smrzavanje

  • Osjećaj hladnoće i drhtavica
  • Javljaju se umor i tromost, tjelesne i psihičke funkcije se usporavaju
  • Ugrožene vitalne funkcije
  • Smrzotine su najčešće na stopalima, prstima, uškama i nosu
  • Postupak: ▪ Unijeti osobu u toplu prostoriju
  • Skinuti mokru odjeću, obući suhu
  • Postupno zagrijavati
  • Davati topla i zaslađena pića (ne alkohol)
Slika 1 sa slajda 46: Pothlađenost, smrzavanje

Sunčano i snježno sljepilo

  • Sunčano sljepilo: smetnja vida zbog prevelike količine izravnog ili reflektiranog svjetla zbog dugotrajnog naprezanja vida
  • Snježno sljepilo: nastaje nadražajem nezaštićenih očiju ultraljubičastim zračenjem
  • Mjera zaštite: zaštitne sunčane naočale
Slika 1 sa slajda 47: Sunčano i snježno sljepilo

Visinska bolest

  • Fiziološka reakcija organizma na veliku visinu:
    • Manji tlak = manje kisika = nadoknada hiperventilacijom
    • Može dovesti do oštećenja organizma, obamrlosti, kome, smrti
  • 3 faze:
    • Akutni – s blagim simptomima (glavobolja, mučnina, povraćanje, vrtoglavica), ne zahtijeva spuštanje na manju visinu ali treba obustaviti daljnje penjanje
    • Plućni edem – silazak na visinu gdje nije bilo simptoma (otežano disanje u mirovanju i naporu)
    • Edem mozga – obavezan silazak na nižu visinu

Važno!

  • Unesrećenima:
    • Ne dajemo piti ako nisu pri svijesti
    • Ne dajemo alkohol
    • Ne dajemo lijekove
  • Kod svih medicinskih dvojbi i stanja zatražiti pomoć liječnika
Slika 1 sa slajda 49: Važno!
Slika 2 sa slajda 49: Važno!

Oprema svakog planinara za prvu pomoć

  • Prvi zavoj
  • Sterilna gaza
  • Astrofolija
  • Zavoj za opekline
  • Samoljepljiva traka (flaster)
  • Hansaplast, leukoplast
  • Kaliko zavoj
  • Trokutasta marama
  • Igla sigurnica (ziherica)
  • Škare / žilet
  • Plastične ili gumene rukavice
  • Plastične vrećice
  • Sve u plastičnoj gumiranoj vrećici, zatvoreno
  • + priručni materijal: sredstva za imobilizaciju...
Izvorni prikaz: Oprema svakog planinara za prvu pomoć
Slika 1 sa slajda 52

Orijentacija

Orijentacija

Izvorni prikaz: Orijentacija

Teme

  • Orijentiranje karte
  • Azimut i kontraazimut
  • Određivanje azimuta viziranjem
  • Prenošenje azimuta na kartu
  • Određivanje azimuta na karti
  • Određivanje stojne točke
  • Mjerenja na karti (visina, udaljenost, izrada profila terena)
  • Prepoznavanje reljefnih oblika
Slika 1 sa slajda 2: Teme

Što je orijentacija?

  • Orijentacija je sposobnost snalaženja u prostoru: pronalaženje svojeg položaja u odnosu na druge objekte u okolini
Slika 1 sa slajda 3: Što je orijentacija?
Slika 2 sa slajda 3: Što je orijentacija?

Što je potrebno za orijentaciju?

  • 1. Karta
  • 3. Visinomjer
  • 2. Kompas
  • 4. GPS
Slika 1 sa slajda 4: Što je potrebno za orijentaciju?

Karta ili zemljovid = umanjeni prikaz

  • Određenog terena
Slika 1 sa slajda 5: Karta ili zemljovid = umanjeni prikaz

Prikazivanje reljefa na karti

  • Izohipse (slojnice) – linije koje povezuju točke iste visine
Izvorni prikaz: Prikazivanje reljefa na karti

Topografski znakovi

Izvorni prikaz: Topografski znakovi

Mjerilo karte

  • Brojčano: M = 1 : 25.000
  • Grafičko: km
Izvorni prikaz: Mjerilo karte

Određivanje udaljenosti na TK 1:25.000

  • Udaljenost dviju sjevernica je 4 cm, odnosno 1 km
  • Izračunavanje udaljenosti u prirodi iz izmjerene udaljenosti na karti:
  • Određivanje udaljenosti na karti, ako je poznata udaljenost u prirodi: d [mm] = L [m] × 4/100
Izvorni prikaz: Određivanje udaljenosti na TK 1:25.000

Načini orijentacije

Orijentacija pomoću Sunca

  • = po zimskom računanju vremena
Izvorni prikaz: Orijentacija pomoću Sunca

Orijentacija pomoću sunca i analognog sata

  • Usmjeriti malu kazaljku prema suncu
  • Simetrala kuta između pravca sunca i pravca broja 12 je smjer juga
Izvorni prikaz: Orijentacija pomoću sunca i analognog sata

Noćna orijentacija

  • Zvijezda Sjevernjača:
    • Veliki medvjed (Velika kola)
    • Mali medvjed (Mala kola)
Izvorni prikaz: Noćna orijentacija

Nepouzdani načini

  • Mahovine
  • Mravinjaci
  • Godovi na panjevima
Slika 1 sa slajda 14: Nepouzdani načini
Slika 2 sa slajda 14: Nepouzdani načini

Orijentiranje s kartom i kompasom

Orijentacija karata pomoću kompasa

  • Pomoću sjevernica kod ostalih karata
  • Uz rub karte kod topografskih karata
Izvorni prikaz: Orijentacija karata pomoću kompasa

Orijentiranje karte pomoću kompasa

Izvorni prikaz: Orijentiranje karte pomoću kompasa
  • Rotirati kartu zajedno s kompasom dok se igla ne poravna sa smjerom sjevera na karti
Izvorni izgled slajda 18
  • Rotirati kartu zajedno s kompasom dok se igla ne poravna sa smjerom sjevera na karti
Izvorni izgled slajda 19
  • Karta je orijentirana (»usjeverena«) – poklapaju se sjever na karti (određen sjevernicom), sjever u prirodi (određen magnetskom iglom) i strelica smjera na kompasu
  • Taj odnos treba ostati svo vrijeme našeg kretanja!
Izvorni izgled slajda 20

Orijentiranje karte pomoću linijskih elemenata ili objekata u okolišu

Izvorni prikaz: Orijentiranje karte pomoću linijskih elemenata ili objekata u okolišu

Azimut

  • Kut koji zatvaraju smjer sjevera i smjer objekta u prirodi, mjeren u smjeru kazaljki na satu:
    • Mjeri se u stupnjevima: 0
  • Azimut objekta na karti određuje se mjerenjem
  • Azimut objekta na terenu određuje se viziranjem
Izvorni prikaz: Azimut
Izvorni prikaz: Azimut

Strane svijeta i njihovi azimuti

  • Sjever – 0
  • Istok – 90
  • Jug – 180
  • Zapad – 270
Izvorni prikaz: Strane svijeta i njihovi azimuti

Kontraazimut

Izvorni prikaz: Kontraazimut

Određivanje azimuta pomoću kompasa

  • Azimut je kut, pa kompas koristimo kao kutomjer
  • Rub kompasa postavljamo uz crtu koja spaja stojnu točku i objekt čiji azimut određujemo; strelica gleda prema objektu!
  • Crte u limbu su paralelne sa sjevernicama
  • Azimut se očita na »markeru« na limbu
Izvorni prikaz: Određivanje azimuta pomoću kompasa

Određivanje azimuta na terenu (viziranje)

  • Vizirati objekt (strelicu na kućištu kompasa usmjeriti prema objektu)
  • Limb kompasa okretati dok se strelica u limbu ne poklopi s magnetskom iglom
  • Azimut očitamo na indeksu
Izvorni prikaz: Određivanje azimuta na terenu (viziranje)
  • Ispružiti ruku s kompasom u smjeru promatranog objekta!
Slika 1 sa slajda 29: Određivanje azimuta na terenu (viziranje)
Slika 2 sa slajda 29: Određivanje azimuta na terenu (viziranje)
  • Prijenos očitanog azimuta na kartu:
  • 1. rub kompasa (s postavljenim azimutom) staviti na stojnu točku
  • 2. rotiramo kompas oko stojne točke dok oznaka sjevera na limbu ne bude paralelna sa sjevernicama
Izvorni izgled slajda 30
  • Prijenos očitanog azimuta na kartu:
  • 1. rub kompasa (s postavljenim azimutom) staviti na stojnu točku
  • 2. rotiramo kompas oko stojne točke dok oznaka sjevera na limbu ne bude paralelna sa sjevernicama
Izvorni izgled slajda 31
  • Određivanje azimuta na karti:
  • 1. rub kompasa postavljamo uz pravac čiji azimut određujemo
  • 2. okrećemo limb dok crte unutar njega ne budu paralelne sa sjevernicama
  • 3. azimut se očita na markeru na limbu
Izvorni izgled slajda 32
  • Određivanje azimuta na karti:
  • 1. rub kompasa postavljamo uz pravac čiji azimut određujemo
  • 2. okrećemo limb dok crte unutar njega ne budu paralelne sa sjevernicama
  • 3. azimut se očita na markeru na limbu
Izvorni izgled slajda 33

Određivanje stojne točke

Karta na kojoj su prikazani kontraazimuti za određivanje stojne točke.
  • Odaberi tri orijentira koji su međusobno pod kutom od približno 120°. Time se smanjuje područje nesigurnosti zbog pogreške mjerenja.
  • Odredi azimute orijentira.
  • Prenesi kontraazimute na kartu.
  • Orijentire odabrati tako da su međusobno pod kutom od cca
  • o . Na taj način smanjujemo područje uzrokovano greškom mjerenja
  • 3. prenijeti kontraazimute na kartu
Izvorni prikaz: Određivanje stojne točke
  • Orijentire odabrati tako da su međusobno pod kutom od cca
  • o . Na taj način smanjujemo područje uzrokovano greškom mjerenja
  • 3. prenijeti kontraazimute na kartu:
    • Sjecište ta tri pravca je naša stojna točka. Trokut nastaje zbog greške kod mjerenja
Izvorni prikaz: Određivanje stojne točke

Određivanje visine i nagiba terena

Određivanje visine terena

  • Na izohipsi:
    • Odrediti ekvidistancu
    • Naći bliske kote s označenom visinom
    • Brojiti izohipse
  • Kada stojna točka nije na izohipsi:
    • Linearnom interpolacijom
Izvorni prikaz: Određivanje visine terena

Određivanje profila terena

  • profil = presjek vertikalnom ravninom
Izvorni prikaz: Određivanje profila terena

Vježba određivanja profila terena

Izvorni prikaz: Vježba određivanja profila terena

Apsolutna i relativna visina

  • AC – apsolutna visina = 500 m
  • BC – relativna visina = 200 m
  • ABC – uspon = 550 m
Izvorni prikaz: Apsolutna i relativna visina

Kretanje po azimutu

  • Primjer:
  • S Vrha Škrila želimo doći do stazice, pa do markiranog puta
  • Iz karte, pomoću kompasa, odredimo azimute i udaljenosti
  • Prva dionica je duga 550 m i ide po azimutu 240°
  • Druga dionica je duga 925 m i ide po azimutu 309°
Izvorni prikaz: Kretanje po azimutu
Slika 1 sa slajda 43: Kretanje po azimutu
Slika 2 sa slajda 43: Kretanje po azimutu
  • Kut izmjeren na karti postavimo na kompasu
  • Sada cijeli kompas okrećemo dok se oznaka sjevera na limbu ne poklopi s magnetskom iglom
  • Strelica na kućištu kompasa određuje smjer našeg kretanja
  • A kako u prirodi odrediti udaljenost?
Slika 1 sa slajda 44: Kretanje po azimutu
Slika 1 sa slajda 45

Izbor najpogodnijeg puta

  • U realnim uvjetima ne krećemo se po azimutu već pomoću karte biramo najpogodniji put, držeći željeni smjer kratanja
Izvorni prikaz: Izbor najpogodnijeg puta

Orijentacija u uvjetima smanjene vidljivosti

  • Noć, magla...
  • GPS uređaj
  • Karta
  • Kompas (azimut)
  • Signalizacija:
    • Svjetlosni signali (baterijska svjetiljka)
    • Zvučni signali (zviždaljka)
Slika 1 sa slajda 47: Orijentacija u uvjetima smanjene vidljivosti

Orijentacija pomoću GPS-a

  • Prednosti:
    • Automatsko prikazivanje stojne točke
    • Mogućnost snimanja traga
    • Mogućnost praćenja ranije snimljenog traga
  • Nedostatci:
    • Trajanje baterije
    • Mali zaslon
Slika 1 sa slajda 48: Orijentacija pomoću GPS-a

Orijentacijske vježbe

Vježba: prijenos azimuta i udaljenosti na kartu

  • KT1 – KT2:
  • A = 35° L = 725 m:
    • Odrediti stojnu točku (Okić)
    • Odrediti azimut od 35°
    • Odrediti dužinu od 725 m
    • l = 725/25
    • l = 725 × 4 / 100
    • l = (725/100) × 2 × 2
    • l = 29 mm
Izvorni prikaz: Vježba: prijenos azimuta i udaljenosti na kartu

Vježba: iscrtavanje orijentacijskog poligona

  • 2. Odrediti azimut od starta prema KT 1
  • 3. Odrediti udaljenost do KT 1
  • KT 1 do KT 2
Izvorni prikaz: Vježba: iscrtavanje orijentacijskog poligona

Vježba: kretanje po orijentacijskom poligonu

  • Proći stazu Start – KT 1 –
  • KT 2 – KT 3 ... do cilja:
    • Karta i kompas neka stalno budu u ruci!
    • Ne hodati po njivama, usjevima i sl.
    • Maksimalno koristiti staze i putove
    • Voditi računa o preprekama (rijekama)
    • Perforatore »štancati« na dobiveni karton!
Izvorni prikaz: Vježba: kretanje po orijentacijskom poligonu
Slika 1 sa slajda 53
Slika 2 sa slajda 53
Slika 3 sa slajda 53
Slika 4 sa slajda 53
Slika 1 sa slajda 55

Postupci u slučaju nesreće i HGSS

Prvi postupci

Smiri skupinu i procijeni opasnost za pomagače i ozlijeđene. Zaustavi daljnje ozljeđivanje, pruži pomoć u okviru znanja i zovi 112. Zaštiti ozlijeđenog od vjetra, oborina i hladnog tla.

Dojava i lokacija

Reci što se dogodilo, gdje, koliko je osoba ugroženo i u kakvu su stanju. Navedi planinu, smjer staze, zadnji orijentir i koordinate s formatom ako ih imaš. Dodaj opasnosti, moguće pristupe, što je učinjeno i kontakt za povratni poziv. Ako zoveš s druge lokacije, odvoji svoju lokaciju od mjesta nesreće.

Čekanje i spašavanje

Slijedi upute operatera. Održi dostupnost telefona i štedi bateriju. U sigurnom položaju ostani uz unesrećenog, prati disanje i prenesi promjene. Pripremi prepoznatljiv opis mjesta i siguran pristup. Potragu, tehničko izvlačenje i odluku o helikopteru vode nadležne službe.

Uloga HGSS-a

Hrvatska gorska služba spašavanja osnovana je 1950. Služba sudjeluje u prevenciji, potragama, spašavanju i pružanju pomoći na teško pristupačnim terenima. Broj 112 koordinira uključivanje potrebnih službi.

Opasnosti u planinama

Natpisi na slici: Opasnosti u planinama

Izvorni izgled slajda 1

Podjela opasnosti

  • Emil Zsigmondy,
  • »Opasnosti u planini«, 1885.:
    • Objektivne – uzrok: prirodne sile
    • Subjektivne – uzrok: čovjek
  • Kasnije pridodane još i:
    • Tehničke – uzrok: otkazivanje opreme
  • Mogu se podijeliti i na predvidive i nepredvidive.
Slika 1 sa slajda 2: Podjela opasnosti

Objektivne opasnosti

  • Uzrok su im prirodne sile:
    • Odroni, mrak, vremenske nepogode, visina, ultraljubičasto zračenje, snježne i ledne opasnosti, životinje...
Slika 1 sa slajda 3: Objektivne opasnosti

Subjektivne opasnosti

  • Uzrok je sam čovjek:
    • Neiskustvo, nepoznavanje planine i opasnosti, nepoznavanje vlastitih sposobnosti, bolest ili slabost organizma, pogrešne procjene, nezdrave ambicije, panika, neodgovarajuća oprema, nepoznavanje načina korištenja opreme...
Slika 1 sa slajda 4: Subjektivne opasnosti

Tehničke opasnosti

  • Uzrok je otkazivanje opreme zbog neispravnosti ili dotrajalosti
  • Mjere zaštite:
    • Koristiti ispravnu opremu, istrošenu baciti
    • Voditi evidenciju o korištenju užeta
Slika 1 sa slajda 5: Tehničke opasnosti

Rizici pri kretanju u planini

Pogrešne procjene i nepripremljenost

  • Precjenjivanje mogućnosti
  • Podcjenjivanje opasnosti
  • Neodgovornost
  • Tvrdoglavost
Slika 1 sa slajda 7: Pogrešne procjene i nepripremljenost
  • Neznanje
  • Nedovoljna uvježbanost i slaba tjelesna spremnost
  • Nemar
  • Nedostatak potrebne opreme
  • Neispravna, neprilagođena oprema i nepoznavanje opreme
  • Slabo zdravstveno stanje
  • Pogreška
Slika 1 sa slajda 9: Pogrešne procjene i nepripremljenost

Lutanje

  • Najčešće se događa u uvjetima smanjene vidljivosti, ali se može dogoditi i u uvjetima dobre vidljivosti, npr. zbog iscrpljenosti ili lošeg vođenja
  • Okolnosti nepovoljne za orijentaciju:
    • Mrak
    • Magla
    • Kiša
    • Snježna mećava
Slika 1 sa slajda 10: Lutanje
  • Mjere zaštite:
    • Dobro planiranje puta
    • Poznavanje terena
    • Korištenje markiranih putova
    • Stalno orijentiranje i praćenje kretanja na zemljovidu
    • Kretanje u skupini
    • Reagiranje u slučaju sumnje
Slika 1 sa slajda 11: Lutanje

Vremenske nepogode

  • Oluja u planini
  • Udar groma
  • Mjere zaštite:
    • Skloniti se s istaknutih vrhova, grebena, osiguranih putova
    • Odbaciti metalne predmete
    • Ne sklanjati se pod osamljena stabla
Slika 1 sa slajda 12: Vremenske nepogode
  • Oborine – tlo postaje sklisko, povećana opasnost od odrona
  • Udari vjetra – mogu oboriti čovjeka
  • Topli vjetrovi – otapanje snijega, lavine
  • Mjera zaštite:
  • Izbjegavati kretanje za vrijeme oborina.
Slika 1 sa slajda 13: Vremenske nepogode

Sunce i vrućina

  • Mjere zaštite:
    • Izbjegavanje uspona u vrijeme najveće žege
    • Povećano uzimanje tekućine
    • Briga o nadoknadi soli izlučene znojenjem
    • Zaštitna krema za sunce
    • Kapa i sunčane naočale
Slika 1 sa slajda 14: Sunce i vrućina

Poskliznuća i odroni

  • Poskliznuće
  • Odroni kamenja
Slika 1 sa slajda 15: Poskliznuća i odroni
Slika 2 sa slajda 15: Poskliznuća i odroni

Snježne opasnosti

  • Lavina
  • Snježne strehe
  • Ledenjačke pukotine
  • Ultraljubičaste (UV) zrake
  • Snježno sljepilo
Slika 1 sa slajda 16: Snježne opasnosti
Slika 2 sa slajda 16: Snježne opasnosti

Snježna streha

  • Mjere zaštite:
    • Biranje sigurnog puta ispod grebena
Slika 1 sa slajda 17: Snježna streha
Slika 2 sa slajda 17: Snježna streha

Snježna lavina

  • Mjere zaštite:
    • Izbjegavanje lavinskih područja
    • Polazak noću u visokim planinama
    • Korištenje lavinskog primopredajnika
    • U slučaju lavine pokušati »plivati« prema površini, zadržati čim više zraka oko sebe
Slika 1 sa slajda 18: Snježna lavina

Zdravstvene poteškoće

  • Smrzavanje
  • Izloženost suncu
  • Tjelesna iscrpljenost
  • Visinska bolest
  • Zdravstvene teškoće zbog smanjene higijene.
  • Žuljevi
  • Bolesti i hitna internistička stanja
Slika 1 sa slajda 19: Zdravstvene poteškoće
Slika 2 sa slajda 19: Zdravstvene poteškoće

Životinje

  • Napad životinja – vuk, divlja svinja, medvjed
  • Ugriz zmije
  • Krpelji
  • Ubodi insekata
Slika 1 sa slajda 20: Životinje
Slika 2 sa slajda 20: Životinje
  • Susreti s divljim životinjama su rijetki, a sve zdrave životinje izbjegavaju ljude, osim ako se osjećaju napadnuto.
  • U povijesti našeg planinarstva nije zabilježen nijedan napad medvjeda na planinara.
Slika 1 sa slajda 21: Životinje
Slika 2 sa slajda 21: Životinje

Bilje i gljive

  • Trovanje plodovima otrovnih biljaka
  • Trovanje gljivama
  • Mjera zaštite: ne jesti što ne poznajete
Slika 1 sa slajda 22: Bilje i gljive
Slika 2 sa slajda 22: Bilje i gljive

Drugi ljudi

  • Ponašanje drugih ljudi
  • Sklonost alkoholu
  • Problemi među ljudima
  • Mine zaostale iz rata
  • Opasnosti u prometu
Slika 1 sa slajda 23: Drugi ljudi
Slika 2 sa slajda 23: Drugi ljudi
Slika 3 sa slajda 23: Drugi ljudi

Najopasnije biće u planini je čovjek

Slika 1 sa slajda 24: Najopasnije biće u planini je čovjek

Procjena rizika

Matrica rizika prema vjerojatnosti događaja i težini posljedica.
  • Mali rizik: Prihvatljiv.
  • Srednji rizik: Prihvatljiv uz mjere ublažavanja.
  • Visok rizik: Neprihvatljiv.

Rizik planinarenja

Izvorni prikaz: Rizik planinarenja

Rizik planinarenja po snijegom pokrivenom terenu

Izvorni prikaz: Rizik planinarenja po snijegom pokrivenom terenu

Rizik penjanja

Izvorni prikaz: Rizik penjanja

Rizik penjanja uz korištenje opreme za osiguranje

Izvorni prikaz: Rizik penjanja uz korištenje opreme za osiguranje

Rizik lednog penjanja

Izvorni prikaz: Rizik lednog penjanja

Rizik visokogorskog uspona bez ledenjačkog naveza

Izvorni prikaz: Rizik visokogorskog uspona bez ledenjačkog naveza

Rizik visokogorskog uspona u ledenjačkom navezu

Izvorni prikaz: Rizik visokogorskog uspona u ledenjačkom navezu

Oprez!

  • Razvoj tehnologije i nova saznanja potisnula su neke stare tehnike na razinu neprihvatljivog rizika , npr.:
    • Korištenje improviziranih pojasa i ferata-setova umjesto suvremene opreme za tu namjenu
    • Korištenje »osmice« (»kruške«) pri penjačkom osiguravanju
Slika 1 sa slajda 34: Oprez!
Slika 2 sa slajda 34: Oprez!
Slika 3 sa slajda 34: Oprez!

Prepoznavanje opasnosti

Kretanje po osiguranom putu bez osobnog osiguranja

  • Mjere opreza: korištenje pojasa i ferata-seta
Izvorni prikaz: Kretanje po osiguranom putu bez osobnog osiguranja

Oštećenje na osiguranom putu

  • Mjere opreza: oprez pri korištenju osiguranog puta
Slika 1 sa slajda 39: Oštećenje na osiguranom putu

Uže zapinje za stijenu Mjere opreza:

  • Oprez pri korištenju užadi
  • Provjeravanja užadi prije svake upotrebe
Slika 1 sa slajda 41: Uže zapinje za stijenu Mjere opreza:

Oštećeno i neodgovarajuće uže

Izvorni prikaz: Oštećeno i neodgovarajuće uže

Nemar i nepažnja pri korištenju opreme

  • Mjere zaštite:
    • Razvijena navika provjeravanja
    • Uvježbanost
Izvorni prikaz: Nemar i nepažnja pri korištenju opreme

Minsko-eksplozivna sredstva

Slika 1 sa slajda 47: Minsko-eksplozivna sredstva

Penjanje bez kacige i osiguranja

  • Mjere zaštite:
    • Korištenje kacige na mjestima izloženim odronu kamena ili padu
    • Korištenje penjačke opreme za osiguranje
Slika 1 sa slajda 49: Penjanje bez kacige i osiguranja

Poskliznuće

  • Mjere opreza: kretanje u navezu, korištenje dereza i cepina (a ne drvenog štapa!), izbjegavanje opasnih putova
Slika 1 sa slajda 51: Poskliznuće

Kretanje između ledenjačkih pukotina bez dereza, cepina i ledenjačkog naveza

Izvorni prikaz: Kretanje između ledenjačkih pukotina bez dereza, cepina i ledenjačkog naveza

Magla, hladnoća

Slika 1 sa slajda 55: Magla, hladnoća

Snježno sljepilo Mjere zaštite:

  • Zaštitne naočale
  • Izbjegavanje kretanje po snažnom vjetru
Slika 1 sa slajda 57: Snježno sljepilo Mjere zaštite:

Snježna streha

  • Mjera zaštite:
    • Biranje sigurnog puta
Slika 1 sa slajda 59: Snježna streha

Olujni vjetar, smrznuta podloga, strmina

Slika 1 sa slajda 61: Olujni vjetar, smrznuta podloga, strmina

Opće preporuke

  • Ne upuštajte se u podvige za koje niste spremni
  • Potrebne vještine dobro uvježbajte na sigurnom
  • Ne forsirajte – ako uvjeti nisu povoljni ili se ne osjećate dobro – bolje je odustati. Planine neće pobjeći
  • Analizirajte razne situacije
Slika 1 sa slajda 62: Opće preporuke
  • Mnogo nesreća moglo biti izbjegnuto ili su posljedice mogle biti ublažene da su primjenjene barem osnovne mjere zaštite!
Slika 1 sa slajda 63: Opće preporuke
Slika 1 sa slajda 65

Korištenje tehničke opreme

Natpisi na slici: Korištenje tehničke opreme

Izvorni izgled slajda 1

Oprez!

  • Ovdje prikazane tehnike mogu biti životno pogibeljne.
  • Da bi se mogle sigurno primjenjivati pri planinarenju ili penjanju nužno ih je postupno upoznati, dobro savladati i temeljito uvježbati uz pomoć i nadzor instruktora.
  • Priređivač je nastojao čim kvalitetnije prikazati osnove korištenja tehničke opreme pri planinarenju i penjanju, ali ne preuzima odgovornost za moguće posljedice pogrešaka i propusta korisnika koje ih primjenjuju.
Slika 1 sa slajda 2: Oprez!
  • Tehnička oprema
  • Služi za osiguranje pri planinarenju ili penjanju
  • Tri principa pri izradi i korištenju:
    • Funkcionalno
    • Jednostavno
    • Sigurno
Slika 1 sa slajda 3

Užad i karabineri

Užad

Slika 1 sa slajda 5: Užad
  • Građa:
    • Jezgra
    • Pletena košuljica
    • Kontrolna nit u drugoj boji
  • Ne gaziti užad!
  • Provjeriti moguća oštećenja prije uporabe – provući cijelo uže kroz ruke
  • Oštećenu užad izbaciti iz uporabe!
Izvorni prikaz: Užad
  • Namatanje užeta preko glave - prva poz
  • Namatanje užeta preko glave - druga po
  • Namatanje užeta preko glave - prva pozicija
  • Namatanje užeta preko glave - druga pozicija
  • Nakon korištenja obavezno osušiti i složiti
  • Poštovati upute proizvođača o održavanju užeta

Natpisi na slici: Namatanje užeta u ruci

Izvorni prikaz: Užad

Karabineri (sponke)

  • Služe za spajanje užeta sa sidrištem, osiguravanje, navezivanje, izradu raznih sistema...
  • Ovalni – u speleologiji i gorskom spašavanju
  • HMS – u planinarenju i penjanju
  • Karabineri s maticom = »matičari«
  • Obavezno zatvaranje matice – onemogućuje slučajno otvaranje karabinera
  • Nosivost karabinera – ovisi o materijalu, korištenjem opada
Slika 1 sa slajda 8: Karabineri (sponke)

Čuvanje tehničke opreme

  • Uredno oružarstvo – preduvjet sigurnosti!
Slika 1 sa slajda 9: Čuvanje tehničke opreme
Slika 2 sa slajda 9: Čuvanje tehničke opreme

Čvorovi (Uzlovi)

Primjena čvorova

  • Za navezivanje
  • Osmica
  • Bulin
  • Za osiguravanje
  • Lađarski
  • Polulađarski
  • Prusik
  • Osiguravajući
  • Za spajanje užadi
  • Ambulantni
  • Dvostruki križni
  • Šestica
Slika 1 sa slajda 11: Primjena čvorova

Osmica

  • = Vodički čvor:
    • Osnovni čvor u planinarenju
    • Koristi se u raznim situacijama za fiksiranje užeta i navezivanje
Slika 1 sa slajda 12: Osmica
Slika 2 sa slajda 12: Osmica

Upletena osmica

  • = Penjačka osmica sa uplitanjem:
    • Koristi se pri izradi sidrišta (oko stabla, glonđe) i kod navezivanja na pojas
    • Jednostavan za izradu
    • Vizualno se lako provjeri
Slika 1 sa slajda 13: Upletena osmica

Dvostruka osmica

  • = Dvostruki vodički čvor:
    • Upotreba: izrada dvostruke omče (zečje uši), izada improviziranog pojasa ili prsnog naveza, izrada sidrišta / fiksiranje užeta na dvije točke
    • Prednosti: malo oslabljuje uže, ušice se mogu podešavati
    • Nedostaci: veliki volumen, potrebno je dosta užeta
Slika 1 sa slajda 14: Dvostruka osmica

Bulin

  • Pašnjak, mrtvi:
    • Upotreba: kod izrade prirodnih sidrišta, za izradu prsnog naveza, za navezivanje na uže
    • Napomena: obavezna izrada osiguravajućeg čvora
    • Prednosti: lako se razvezuje, upliće se lakše od osmice
    • Nedostaci: oslabljuje uže više nego osmica
Slika 1 sa slajda 15: Bulin

Lađarski čvor

  • Vrzni, mornarski:
    • Upotreba: za osiguranje ili samosiguranje ubacivanjem u sponku, za međusidrišta na gelenderima te kod nekih improvizacija
    • Napomena: moguća izrada uplitanjem
    • Prednosti: može se podešavati nakon što se zaveže
    • Nedostaci: proklizi kod relativno malih opterećenja
Slika 1 sa slajda 16: Lađarski čvor

Polulađarski čvor

  • Poluvrzni:
    • Upotreba: za spuštanje, osiguranje kod penjanja
    • Napomena: za blokiranje koristiti polučvor i osiguravajući čvor
    • Prednosti: simetričan, mogućnost promjene smjera
    • Nedostaci: uvija jezgru užeta
Slika 1 sa slajda 17: Polulađarski čvor

Prusik

  • Razne izvedbe: simetrični, asimetrični, modificirani ili karabinerski – Bachmanov
  • Upotreba: kod raznih improvizacija, za samoosiguranje pri spuštanju po užetu
  • Napomena: promjer užeta za izradu prusika mora biti 2/3 ili manji od promjera glavnog užeta
  • Prednosti: pogodan za razne improvizacije
  • Nedostaci: pomoćno uže većeg promjera slabo drži ili uopće ne drži
Slika 1 sa slajda 18: Prusik

Ambulantni čvor

  • Križni, muški:
    • Upotreba: kod izrade prsnog naveza, kod povezivanja dvaju užeta iste debljine (za transport)
    • Napomena: ne smije se vezati nigdje gdje bismo mogli ostati visjeti na njemu, obavezno vezati osiguravajući čvor s obje strane
    • Prednosti: može se vezati i kada su krajevi užeta napeti
    • Nedostaci: klizi i razvezuje već pri malim opterećenjima
Slika 1 sa slajda 19: Ambulantni čvor

Dvostruki zatezni čvor

  • Dvostruki ribarski, dvostruki križni na zateg:
    • Upotreba: spajanje užeta istih i različitih promjera
    • Napomena: ako povezujemo užeta osjetno različite debljine, s tanjim radimo 3, a s debljim 2 namotaja
    • Prednosti: manje oslabljuje uže nego ostali čvorovi za spajanje užeta, vizualno se lako provjeri
    • Nedostaci: vrlo se teško razveže nakon opterećenja
Slika 1 sa slajda 20: Dvostruki zatezni čvor

Šestica

  • Sigurnosni čvor:
    • Upotreba: koristi se kao dodatno osiguranje kod bulina, ambulantnog i polučvora, za spajanje dva penjačka užeta prilikom absajla
    • Prednosti: lako se veže i vizualno provjeri, lako se razvezuje
Slika 1 sa slajda 21: Šestica

Primjena tehničke opreme pri planinarenju

Korištenje pojasa i navezivanje na uže

  • Obavezna provjera
  • Pojas mora biti ispravno prilagođen
  • Na pojas ne vješati više od nužne opreme
Slika 1 sa slajda 23: Korištenje pojasa i navezivanje na uže
Slika 2 sa slajda 23: Korištenje pojasa i navezivanje na uže

Princip kretanja po osiguranom putu

  • Drži razmak: između dva međusidrišta najviše jedna osoba
  • Na međusidrištu prekopčati najprije jedan, a zatim drugi krak »ferata seta« – ne oba istodobno!
  • Pazi na oštećenja sajle
Slika 1 sa slajda 24: Princip kretanja po osiguranom putu
Slika 1 sa slajda 25: Princip kretanja po osiguranom putu
Slika 2 sa slajda 25: Princip kretanja po osiguranom putu

Improvizacije vs. namjenska oprema

  • Improvizacije izbjegavati – za planirano kretanje po zahtjevnim putovima koristiti isključivo originalnu namjensku opremu!
  • Improvizirani pojas (»gaće«)
  • Prsni navez
  • Improvizirani ferata-set (»ipsilon«)
Slika 1 sa slajda 26: Improvizacije vs. namjenska oprema
Slika 2 sa slajda 26: Improvizacije vs. namjenska oprema
Slika 3 sa slajda 26: Improvizacije vs. namjenska oprema
Slika 4 sa slajda 26: Improvizacije vs. namjenska oprema

Improvizirani rukohvat / gelender

  • Osiguranje koje postavlja vodič na kratkoj opasnoj dionici puta
Izvorni prikaz: Improvizirani rukohvat / gelender

Školski način izrade rukohvata

  • 1. Na početku: upletena osmica
  • 2. Na međusidrištima: gurtna, karabiner usmjeren u smjeru odakle uže dolazi, lađarski čvor
  • 3. Završno sidrište: gurtna, karabiner, uže provedeno kroz karabiner
  • 4. Škripac na nekoliko metara od završnog sidrišta: osmica, karabiner, zategnuti uže, napraviti polučvor čim bliže karabineru, dva osiguravajuća čvora
  • 5. Provjeriti sigurnost: jesu li na svim karabinerima matice zatvorene
Izvorni prikaz: Školski način izrade rukohvata
Slika 1 sa slajda 29
Slika 2 sa slajda 29
Slika 3 sa slajda 29

Sidrišta

Vrste sidrišta

  • Prirodna:
    • Stablo, stijena, pješčani sat...
    • Sidrište oko jedne čvrste točke
  • Izrađena:
    • Samopodesiva – promjenjivi smjer
    • Fiksna – nepromjenjivi smjer
  • Voditi računa o nosivosti sidrišnih točaka te poštivati smjer opterećenja – o kutu sidrišta ovisi raspodjela sila na sidrišne točke!
Izvorni prikaz: Vrste sidrišta

Sidrište oko jedne čvrste točke

  • Provjera da je sidrišna točka zaista čvrsta (drvo, kamen, pješčani sat...)
Slika 1 sa slajda 32: Sidrište oko jedne čvrste točke
Slika 2 sa slajda 32: Sidrište oko jedne čvrste točke

Samopodesivo sidrište

  • Promjenjivi smjer opterećenja:
    • Dvije ili više sidrišnih točaka
    • Razmak sidrišnih točaka barem 25 cm
    • Traku (uže) ukopčamo u sve karabinere
Slika 1 sa slajda 33: Samopodesivo sidrište

Fiksno sidrište

  • Nepromjenjivi smjer opterećenja:
    • 3 ili više sidrišne točke
    • Razmak sidrišnih točaka barem 25 cm
    • Na krajevima užeta radimo osmice koje ukopčavamo u krajnje točke sidrišta
    • Središnju točku povežemo osmicom i usmjerimo sidrište prema smjeru opterećenja
Slika 1 sa slajda 34: Fiksno sidrište

Primjena tehničke opreme pri penjanju

Tehnička pomagala za penjanje i osiguravanje (»spravice«)

  • Gri-gri
  • Reverso
  • ATC pločica
  • Stop descender
Slika 1 sa slajda 36: Tehnička pomagala za penjanje i osiguravanje (»spravice«)
Slika 2 sa slajda 36: Tehnička pomagala za penjanje i osiguravanje (»spravice«)

Princip osiguravanja pri penjanju

  • Prvi penje i ukopčava se u međusidrišta
  • Drugi ga osigurava vodeći računa da uže ne visi labavo
Izvorni prikaz: Princip osiguravanja pri penjanju

Princip tri čvrste točke pri penjanju

  • Pri penjanju pomičemo samo jednu ruku ili nogu – nikad istodobno
  • Na stijeni su dvije noge i ruka, ili noga i dvije ruke
Slika 1 sa slajda 38: Princip tri čvrste točke pri penjanju

Komunikacija u stijeni

  • Kratke i jasne upute:
  • Penji!
  • Penjem!
  • Zategni uže! (»Španaj«)
  • Popusti uže!
  • Kraj užeta!
Slika 1 sa slajda 39: Komunikacija u stijeni

Ukopčavanje »kompleta« u spitove ili klinove

Izvorni prikaz: Ukopčavanje »kompleta« u spitove ili klinove
  • Ovisi o udaljenosti od sidrišta i o dinam ičkom rastezanju užeta:
Izvorni izgled slajda 41

Spuštanje niz stijenu (»absajl«)

  • Kontrolirani silaz niz strminu / stijenu korištenjem užeta:
  • Blagi raskorak
  • Odgurivanje nogama od stijene
  • Reguliranje brzine propuštanjem užeta kroz spravicu
  • Obavezno osiguranje
  • Noge u raskoraku, odgurivanje od stijene
Izvorni prikaz: Spuštanje niz stijenu (»absajl«)
Slika 1 sa slajda 43

Sustav za podizanje i spuštanje

  • »Sveti Bernard«:
    • Načelo kolotura: manjom silom podižemo veću težinu
    • Postoje razne izvedbe
    • Sistem podizanja 1:3
  • Prelazak sa podizanja na spuštanje:
    • U slučaju kada se koristi polulađarski čvor, najprije se izrađuje sistem za rasterećenje (škripac, pletenica) a zatim se slaže sistem za spuštanje
Izvorni prikaz: Sustav za podizanje i spuštanje
Slika 2 sa slajda 45
Slika 1 sa slajda 45

Primjena tehničke opreme na snijegom pokrivenoj ili smrznutoj podlozi

Izvorni prikaz: Primjena tehničke opreme na snijegom pokrivenoj ili smrznutoj podlozi

Kretanje s cepinom i derezama

Slika 1 sa slajda 47: Kretanje s cepinom i derezama
Slika 2 sa slajda 47: Kretanje s cepinom i derezama

Zaustavljenje cepinom

Izvorni prikaz: Zaustavljenje cepinom

Kretanje u ledenjačkom (dinamičkom) navezu

  • Preporučuje se samo pri kretanju po ledenjaku (blag nagib, ledenjačke pukotine)
  • Na strmom terenu pogibeljno – članovi naveza ne uspjevaju zadržati poskliznuće i pad
Slika 1 sa slajda 49: Kretanje u ledenjačkom (dinamičkom) navezu
Slika 1 sa slajda 51

Zaštita planinske prirode

Zaštita prirode

Izvorni prikaz: Zaštita prirode

Teme

  • Odnos čovjeka prema prirode
  • Načini zaštite prirode
  • Prirodne vrijednosti Hrvatske
Slika 1 sa slajda 2: Teme

Odnos čovjeka prema prirodi

Priroda i okoliš

  • Priroda – sve ono što nije stvoreno utjecajem čovjeka (planine, stijene, biljke, životinje i dr.)
  • Okoliš – sve oko nas, nezavisno o tome je li stvoreno i oblikovano prirodnim silama ili utjecajem čovjeka
Slika 1 sa slajda 4: Priroda i okoliš

Ekologija

  • Ekologija – znanost koja proučava međuodnose organizama i njihova okoliša te međusobne odnose organizama
  • Ekologiju treba razlikovati od ekološkog aktivizma – društvenog djelovanja motiviranog zaštitom okoliša
Slika 1 sa slajda 5: Ekologija

Uloga planinara u zaštiti prirode

  • Planinari:
    • Često svjedoci promjena u prirodi
    • Pobornici očuvanja prirode
  • Začetnici zaštite prirode – istaknuti prirodoslovci, među kojima i mnogi planinari: Degen, saski kralj Friedrich August,
  • Schlosser, Vukotinović, Hirc,
  • Rossi, Bošnjak, Horvat, Kušan,
  • Forenbacher...
Slika 1 sa slajda 6: Uloga planinara u zaštiti prirode
Slika 2 sa slajda 6: Uloga planinara u zaštiti prirode
Slika 3 sa slajda 6: Uloga planinara u zaštiti prirode
Slika 4 sa slajda 6: Uloga planinara u zaštiti prirode
Slika 5 sa slajda 6: Uloga planinara u zaštiti prirode
Slika 6 sa slajda 6: Uloga planinara u zaštiti prirode
Slika 7 sa slajda 6: Uloga planinara u zaštiti prirode
Slika 8 sa slajda 6: Uloga planinara u zaštiti prirode
Slika 9 sa slajda 6: Uloga planinara u zaštiti prirode
  • Prvi nacionalni parkovi proglašeni 1928. zaslugom predsjednika HPD-a Ivana Krajača, NP Risnjak zaslugom potpredsjednika HPD-a dr. Ive Horvata, NP Paklenica i Mljet na poticaj predsjednika PSH-a Branimira Gušića.
  • Dosad najveća hrvatska ekološka akcija »SOS za Velebit« pokrenuta je 1997. unutar planinarske udruge.
Slika 1 sa slajda 7
Slika 2 sa slajda 7

Zaštita prirode u HPS-u

  • Najveća nevladina organizacija koja se bavi zaštitom okoliša
  • Djelovanje organizirano u Komisiji za zaštitu prirode HPS-a.
  • Komisija organizira tečaje za čuvare planinske prirode.
  • Skupština HPS-a 2022. usvojila Deklaraciju o zaštiti i očuvanju hrvatskih planina kojom se utvrđuju načela, opredjeljenja i smjernice za djelovanje u zaštiti planinske prirode te ističe povijesna i sadašnja uloga planinarske udruge i planinara u zaštiti prirode
Slika 1 sa slajda 8: Zaštita prirode u HPS-u

Deklaracija o zaštiti i očuvanju hrvatskih planina

Deklaracija o zaštiti i očuvanju hrvatskih planina, usvojena 21. svibnja 2022.
  • Cilj: Očuvanje hrvatskih planina, njihove bioraznolikosti i georaznolikosti te održivo upravljanje planinskim prostorom.
  • Uloga planinara: Koristi označene putove, poštuj ograničenja u zaštićenim područjima, odnesi svoj otpad i upozori na štetu u prirodi.
  • Krško podzemlje: Špilje i jame važne su za pitku vodu i kao staništa endemskih vrsta.
  • Uloga Saveza i udruga: Održavanje opreme i infrastrukture uz što manji utjecaj na prirodu, suradnja sa stručnim službama i praćenje stanja planinskih područja.

Utjecaji čovjeka na okoliš

  • Stvaranje otpada – u porastu
  • Zagađenje zraka – fosilna goriva
  • Zagađenje vode
  • Požari
  • Ograničavanje prostora za divlje životinje
  • Zatopljenje – otapanje ledenjaka
  • Turizam ugrožava okoliš
Slika 1 sa slajda 10: Utjecaji čovjeka na okoliš

Odnos prema životinjama

  • Ne uznemiravaj životinje!
  • Planine su njihov životni prostor
  • Mi smo samo gosti na kratkotrajnom boravku u planini
Slika 1 sa slajda 11: Odnos prema životinjama

Odnos prema bilju

  • Ljubitelj prirode ne bere cvijeće
  • Cvijeće je najljepši ukras planine – najljepše je upravo u svom staništu
Slika 1 sa slajda 12: Odnos prema bilju
Slika 2 sa slajda 12: Odnos prema bilju

Čuvanje šumskog bogatstva

  • Šuma sprječava eroziju tla i stvaranje goleti, a osim toga je glavni »proizvođač« kisika
  • Opstanak šume bio je na nekim mjestima doveden u pitanje sječom i krčenjem. Međutim, napuštanjem tradicionalnih oblika stočarstva, šuma danas sve više zauzima otvorene prostore
  • Čuvajmo šume od požara!
Slika 1 sa slajda 13: Čuvanje šumskog bogatstva

Načini ekološki savjesnog djelovanja

Održivi razvoj

  • Održivi razvoj usklađuje djelatnosti s održavanjem prirodne ravnoteže.
  • Područja: Društvo, okoliš i gospodarstvo.
  • Načela održivosti: Prihvatljivost, izvedivost i pravičnost.
Izvorni prikaz: Održivi razvoj

Javne rasprave o zahvatima u okolišu

  • U raspravama o zahvatima u okolišu često izostaju argumenti, odmjeravanje pozitivnih i negativnih posljedica te razmatranje alternativnih rješenja.
  • Osobni sud (za / protiv) donesite tražeći, uvažavajući i odvagujući argumente, a ne samo emocije.
Slika 1 sa slajda 16: Javne rasprave o zahvatima u okolišu
Slika 2 sa slajda 16: Javne rasprave o zahvatima u okolišu

Što osobno mogu učiniti?

  • Poštuj koncept Ne ostavljaj tragove (osim tragova svojih stopa):
    • Primjenjiv za sve aktivnosti koje podrazumijevaju provođenje slobodnog vremena u prirodi , a i šire.
    • Sadrži sedam principa prilagođenih različitim aktivnostima, ekosustavima i okruženjima.
    • Opće pravilo: mjesta koja obilaziš ostavi jednaka ili bolja nego što si ih zatekao.
    • Za to su potrebne vještine i etika, kao i dobre odluke.
Slika 1 sa slajda 17: Što osobno mogu učiniti?

Koncept Ne ostavljaj tragove

  • Sedam principa:
  • 1. Planiraj unaprijed i pripremi se
  • 2. Koristi označene putove i kampiraj na odgovarajućima mjestima
  • 3. Pokupi i ponesi smeće
  • 4. Ostavi kako si našao
  • 5. Budi oprezan s otvorenom vatrom
  • 6. Poštuj divljinu
  • 7. Budi obazriv prema drugima
Slika 1 sa slajda 18: Koncept Ne ostavljaj tragove
Slika 2 sa slajda 18: Koncept Ne ostavljaj tragove

Svoje smeće ponesi sa sobom!

Slika 1 sa slajda 19: Svoje smeće ponesi sa sobom!

Poštuj ograničenja u zaštićenim područjima

  • U zaštićenim područjima nije dopušteno:
    • Uništavanje i oštećivanje flore
    • Lov, uznemiravanje faune i oštećivanje staništa
    • Kampiranje
    • Paljenje vatre
    • Odbacivanje otpadaka u prirodi
    • Izvođenje zahvata u okolišu bez pribavljene suglasnosti nadležne javne ustanove – za veće zahvate potrebne su i druge dozvole, npr. studija utjecaja na okoliš
Slika 1 sa slajda 20: Poštuj ograničenja u zaštićenim područjima
  • Iste mjere primijeni svuda... (ne samo u zaštićenim područjima)
Izvorni izgled slajda 21

U okviru svojih mogućnosti uključi se u akcije čišćenja i kolektivne sadnje

Izvorni prikaz: U okviru svojih mogućnosti uključi se u akcije čišćenja i kolektivne sadnje

Čuvanje krškog podzemlja

Izvorni prikaz: Čuvanje krškog podzemlja

Natpisi na slici: Zaštićena priroda · Hrvatske

Izvorni izgled slajda 24

Zaštićena područja u RH: pokrivenost

  • 9,33 % teritorija RH (13,44 % kopna i
Izvorni prikaz: Zaštićena područja u RH: pokrivenost

Zaštićena područja i ekološka mreža Natura 2000: pokrivenost

  • Republike Hrvatske obuhvaća 36,67 % kopnenog teritorija i 16,26 % teritorijalnog mora i unutarnjih morskih voda
  • 29,34 % ukupne površine Republike
Izvorni prikaz: Zaštićena područja i ekološka mreža Natura 2000: pokrivenost

Zaštićena područja

  • Strogi rezervat prirode – najstrože zaštićeno područje u kojemu nije dozvoljena nikakva gospodarska djelatnost
  • Nacionalni park – područje namijenjeno očuvanju prirodne ravnoteže, istraživanju i organiziranom turističkom posjećivanju.
  • Park prirode – blaži oblik zaštite većeg područja u kojemu je težište na organiziranom upravljanju djelatnostima koje imaju utjecaj na okoliš.
  • Ostale kategorije zaštićenih područja: posebni rezervat, regionalni park, spomenik prirode, značajni krajobraz, park-šuma, spomenik parkovne arhitekture

Područja pod međunarodnom zaštitom

  • Ramsarska konvencija / Ramsar, 1971.
  • Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine / UNESCO, Pariz, 1972.
  • UNESCO Program »Čovjek i biosfera« - MaB / UNESCO, Pariz, 1971.
  • UNESCO Svjetski geopakovi / UNESCO, Pariz, 2015.
  • Park prirode Vransko jezero
  • Ribnjaci Crna mlaka
  • Delta Neretve
  • Park prirode Kopački rit
  • Park prirode Lonjsko Polje
  • Nacionalni park Plitvička jezera
  • Nacionalni park Sjeverni Velebit i Nacionalni park Paklenica (Bukove prašume i izvorne bukove šume Karpata i ostalih regija Europe)
  • Rezervat biosfere Planina Velebit
  • Prekogranični rezervat biosfere Mura – Drava – Dunav (HR, HU)
  • Geopark Papuk
  • Geopark Viški arhipelag
Izvorni prikaz: Područja pod međunarodnom zaštitom
Izvorni prikaz: Područja pod međunarodnom zaštitom

Strogi rezervati prirode

  • Bijele i Samarske stijene na Velikoj Kapeli
  • Hajdučki i Rožanski kukovi na Velebitu
Slika 1 sa slajda 30: Strogi rezervati prirode

Bijele i Samarske stijene

Slika 1 sa slajda 31: Bijele i Samarske stijene

Hajdučki i Rožanski kukovi

Slika 1 sa slajda 32: Hajdučki i Rožanski kukovi

Parks of Croatia

Izvorni prikaz: Parks of Croatia

Nacionalni parkovi

  • Plitvička jezera
  • Paklenica
  • Sjeverni Velebit
  • Risnjak
  • Brijuni
  • Kornati
  • Krka
  • Mljet
Slika 1 sa slajda 34: Nacionalni parkovi

Brijuni

Nacionalni park Brijuni

Risnjak

Nacionalni park Risnjak

Plitvička jezera

Nacionalni park Plitvička jezera

Sjeverni Velebit

Nacionalni park Sjeverni Velebit

Paklenica

Nacionalni park Paklenica

Kornati

Nacionalni park Kornati

Krka

Nacionalni park Krka

Mljet

Nacionalni park Mljet

Parkovi prirode

  • Kopački rit
  • Papuk
  • Lonjsko polje
  • Medvednica
  • Žumberak – Samoborsko gorje
  • Učka
  • Velebit
  • Telašćica
  • Vransko jezero
  • Dinara
  • Biokovo
  • Lastovsko otočje
Slika 1 sa slajda 43: Parkovi prirode

Kopački rit

Park prirode Kopački rit

Lonjsko polje

Park prirode Lonjsko polje

Papuk

Park prirode Papuk

Medvednica

Park prirode Medvednica

Učka

Park prirode Učka

Žumberak – Samoborsko gorje

Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje

Velebit

Park prirode Velebit

Telašćica

Park prirode Telašćica

Vransko jezero

Park prirode Vransko jezero

Dinara

Park prirode Dinara

Biokovo

Park prirode Biokovo

Lastovsko otočje

Park prirode Lastovsko otočje

Zakonska zaštita

  • Obuhvaća još i:
    • Posebne rezervate
    • Značajne kraojbraze
    • Geomorfološke objekte prirode (špilje, jame)
    • Životinje
    • Biljke
Slika 1 sa slajda 56: Zakonska zaštita

Zaštićene životinje

  • Medvjed
  • Vuk
  • Ris
  • Šišmiš
  • Šumski mrav
  • Mnoge vrste ptica
  • Leptiri
  • Itd.
Slika 1 sa slajda 57: Zaštićene životinje

Zaštićene biljke

  • Velebitska degenija
  • Runolist
  • Planinski kotrljan
  • Kranjski i zlatni ljiljan
  • Biokovsko zvonce
  • Hrvatska sibireja
  • Obična kockavica
  • Kukurijek
  • Božikovina itd.

Natpisi na slici: Runolist

Izvorni prikaz: Zaštićene biljke

Endemske vrste

  • U hrvatskoj flori zastupljeni su mnogi endemi – vrste koje žive samo na ograničenom prostoru i nigdje drugdje na svijetu.
  • Najpoznatiji endem: velebitska degenija
Slika 1 sa slajda 59: Endemske vrste
Izvorni izgled slajda 60

Šumsko bogatstvo

  • Hrvatska ima razmjerno dobro očuvano šumsko bogatstvo:
  • Bjelogorične šume – 80%
  • Crnogorične šume – 13%
  • Mješovite šume – 7%
Slika 1 sa slajda 61: Šumsko bogatstvo
Slika 1 sa slajda 63

Osnove speleologije

Speleologija

Izvorni prikaz: Speleologija
  • Skup aktivnosti kojima je cilj istraživanje podzemnih fenomena
  • Naziv potječe od starogrčke riječi spelaion koja označava prirodnu podzemnu šupljinu
Slika 1 sa slajda 2: Speleologija
Slika 2 sa slajda 2: Speleologija

Obilježja speleologije

  • Podzemni prostor – prostor u kojemu nema prirodnog svjetla, koji ima specifična mikroklimatska obilježja
  • Penjačke i speleološke vještine – vještine (tehnike) koje koriste penjači u stijenama i koje koriste speleolozi imaju dodirnih točaka, ali i različitosti
  • Istraživačka misija – primarni cilj speleološke djelatnosti: izrada speleološkog nacrta, dokumentiranje opaženih geoloških, morfoloških, hidroloških i drugih svojstava
  • Timski rad – speleološke akcije mogu se izvoditi isključivo timski
Slika 1 sa slajda 3: Obilježja speleologije
  • Znanstveno-istraživačka disciplina , ali istodobno ima izražene sportske i društvene komponente (penjanje i timski rad) koje nisu samo metode za postizanje istraživačkih ciljeva
  • Velik broj ljudi speleologijom se bavi iz rekreativnih i društvenih motiva
Slika 1 sa slajda 4: Obilježja speleologije

Kretanje u podzemlju

  • Hodanje
  • Provlačenje kroz uske prolaze
Slika 1 sa slajda 5: Kretanje u podzemlju
Slika 2 sa slajda 5: Kretanje u podzemlju
  • Spuštanje i penjanje po užetu
Slika 1 sa slajda 6: Kretanje u podzemlju
  • Speleoronjenje
Slika 1 sa slajda 7: Kretanje u podzemlju

Speleološka oprema

  • Rasvjeta – fiksirana na kacigu (nekada: acetilenska/karbidna rasvjeta, danas LED)
  • Zaštitno odijelo – za zaštitu od vode, blata i oštrih stijena
  • Gumene čizme
  • Rukavice
  • Statička užad
  • Osobna tehnička oprema – pojas, sprave za spuštanje i penjanje...
  • Vodonepropusne transportne vreće
  • Ronilačka oprema – za savladavanje sifona ili potopljenih špilja
  • Pribor za izradu nacrta
Slika 1 sa slajda 8: Speleološka oprema

Speleološki objekti

  • Prirodne podzemne šupljine dulje ili dublje od pet metara:
    • Špilje, jame, ponori, kaverne...
    • Nalaze se pretežno u kršu
Izvorni prikaz: Speleološki objekti
  • Osnovni tipovi:
    • Špilja – pretežito vodoravna podzemna šupljina
    • Jama – pretežito okomita podzemna šupljina
Izvorni prikaz: Speleološki objekti
  • Složeni tipovi i podtipovi speleoloških objekata:
    • Špiljski ili jamski sustav je sklop dva ili više međusobno povezanih speleoloških objekata
    • Izvor
    • Ponor – špilja ili jama kroz koju površinska voda tekućica ponire u podzemlje
    • Kaverna – šupljina bez prirodnog otvora kroz koji može ući čovjek (unutar tunela ili kamenoloma)
Slika 1 sa slajda 12: Speleološki objekti
  • Sniježnica ili ledenica – podzemna šupljina u kojoj se zbog temperature te zbog suncu i vjetru zaklonjenog otvora snijeg i led taloži i zadržava cijele godine
Izvorni prikaz: Speleološki objekti

Osnovni dijelovi speleoloških objekata

  • Ulaz – početak speleološkog objekta
  • Kanali – mogu biti različitog oblika, međusobnih odnosa, formirani u različitim razdobljima i na različite načine. Jamske kanale obično nazivamo vertikala (okomica)
  • Dvorana – mjesto gdje se špiljski kanal znatnije proširuje
Slika 1 sa slajda 14: Osnovni dijelovi speleoloških objekata
Slika 2 sa slajda 14: Osnovni dijelovi speleoloških objekata

Sige

  • Stalagmiti – na podu
  • Stalaktiti – vise od stropa. U početnoj fazi nastanka, kada su vrlo tanki, nazivaju se špageti ili makaroni
  • Sigasti stupovi (stalagnati) nastaju spajanjem stalaktita i stalagmita
  • Sigasti saljevi nastaju polaganim slijevanjem tankoga sloja vode po širokoj površini
Slika 1 sa slajda 15: Sige
  • Od kalcita
  • Nastaju i rastu tisućama godina
Slika 1 sa slajda 16: Sige
Slika 2 sa slajda 16: Sige

Nacrt speleološkog objekta

  • Prikazuje oblik i pružanje kanala te sadrži osnovne podatke o speleološkom objektu
Izvorni prikaz: Nacrt speleološkog objekta
  • Ime objekta: Vedrina jama
  • Lokacija: Gračac, Crnopac
  • Broj pločice: 01-0494
  • Koordinate HTRS96:
  • X: 448040
  • Y: 4902448
  • Z: 1046 m
  • Dimenzije objekta:
  • Dubina: 54 m
  • Duljina: 63 m
  • Tlocrtna duljina: 9m
  • Topografski snimio: Ivan Vidović
  • Mjerili: Ivan Vidović i Dalibor Jirkal
  • Nacrt priredio: Ivan Vidović
  • Istražili članovi: SOŽ Datum istraživanja:
Izvorni izgled slajda 18

Duljina i dubina speleološkog objekta

  • Speleološki objekti rangiraju se po duljinama i dubinama:
    • Najdulji sustav na svijetu: Mammoth Cave System u SAD-u, 652 km
  • Najdublje jame na svijetu: Veryovkina (2212 m) i Voronja (2190 m) u Gruziji
Slika 1 sa slajda 19: Duljina i dubina speleološkog objekta
Slika 2 sa slajda 19: Duljina i dubina speleološkog objekta

Speleološki objekti u Hrvatskoj

  • U Hrvatskoj: više od 10.000 speleoloških objekata
  • Najdulji speleološki objekti:
    • Jamski sustav Crnopac (Kita Gaćešina, Draženova puhaljka, Oaza, M. labudova) više od 53 km, Crnopac, Južni Velebit
    • Špiljski sustav Panjkov ponor - Muškinja 13.052 m, Nova Kršlja, Kordun
    • Munižaba 9911 m, Crnopac, Južni Velebit
Slika 1 sa slajda 20: Speleološki objekti u Hrvatskoj
  • Hrvatska je u svijetu poznata po dubokim jamama i najvećim podzemnim vertikalama:
  • 1. Lukina jama – Trojama ,
  • 1431 m, Hajdučki kukovi
  • 2. Slovačka jama ,
  • 1324 m, Mali kuk
  • 3. jamski sustav Velebita ,
  • 1026 m, Rožanski kukovi
  • (Sve tri na sjevernom Velebitu)
Slika 1 sa slajda 21: Speleološki objekti u Hrvatskoj

Špilje uređene za turističko posjećivanje

  • Cerovačke špilje kod Gračaca
  • Lokvarka u Gorskom kotaru
  • Baračeve špilje u Lici
  • Manita peć u Velikoj Paklenici
  • Vranjača u zaleđu Mosora
  • Modra špilja na Biševu.
  • Strašna peć na Dugom otoku
  • Biserujka na Krku
  • Vrelo kod Fužina
  • Samograd kod Perušića
  • Jama Baredine kod Poreča ...
Slika 1 sa slajda 22: Špilje uređene za turističko posjećivanje
  • Mnoge špilje zanimljive su i zbog iznimnih prapovijesnih nalaza:
    • Veternica na Medvednici
    • Vrlovka kod Ozlja
    • Grapčeva špilja na Hvaru
    • Zmajeva špilja na Braču
    • Vela špilja kod Vele Luke na Korčuli
Slika 1 sa slajda 23: Špilje uređene za turističko posjećivanje
Slika 2 sa slajda 23: Špilje uređene za turističko posjećivanje

Cerovačke špilje

Slika 1 sa slajda 24: Cerovačke špilje

Lokvarka

Slika 1 sa slajda 25: Lokvarka

Vrelo kod Fužina

Slika 1 sa slajda 26: Vrelo kod Fužina

Samograd kod Perušića

Slika 1 sa slajda 27: Samograd kod Perušića

Vranjača u Dugopolju

Slika 1 sa slajda 28: Vranjača u Dugopolju

Veternica na Medvednici

Slika 1 sa slajda 29: Veternica na Medvednici

Speleologija u Hrvatskoj

  • Ima dugu i iznimno bogatu tradiciju
Slika 1 sa slajda 31: Speleologija u Hrvatskoj
  • Jama kod Rašpora - najdublja Splitski jamari
  • Speleološko vitlo Istraživanja 70-ih i 80-ih
Izvorni izgled slajda 32
  • Istraživanje Lukine jame Ronjenje u krškim izvorima
  • Spoj Kite Gaćešine i Otkriće velikih vertikala
  • Draženove puhaljke > 500 m
Izvorni izgled slajda 33

Speleologija u Hrvatskoj

  • Speleološke aktivnosti odvijaju se u okvirima speleoloških klubova i speleoloških odsjeka u planinarskim društvima
  • Djelovanje speleologa u HPS-u usklađuje Komisija za speleologiju HPS-a
Izvorni prikaz: Speleologija u Hrvatskoj

Speleološko školovanje

  • Speleološke škole – organiziraju speleološki klubovi i odsjeci prema programu HPS-a
  • Speleološka škola pruža polaznicima kvalitetne osnove za početak bavljenja speleologijom
Slika 1 sa slajda 35: Speleološko školovanje
Slika 2 sa slajda 35: Speleološko školovanje
  • Temelj programa je savladavanje vještina potrebnih za kretanje u podzemlju, a stječu se i osnovna znanja o opremi, opasnostima i pružanju pomoći, obilježjima špilja i jama, geologiji, mikroklimi, hidrologiji, podzemnoj fauni te zaštiti krša i špilja
  • Daljnja iskustva sječu se sudjelovanjem u složenim speleološkim istraživanjima i stručnim usavršavanjem
Slika 1 sa slajda 36: Speleološko školovanje

Speleološka literatura

  • Udžbenik Speleologija
  • V. Božić: Speleologija u Hrvatskoj
  • V. Božić: Ilustrirana povijest speleologije
  • Speleološki priručnici
  • Speleološki časopisi (»Speleolog« i dr.)
  • Itd.
Slika 1 sa slajda 37: Speleološka literatura

Motivi

  • Ljepota bavljenja speleologijom:
    • Istraživanje prostora dostupnih vrlo malom broju ljudi
    • Otkrivanje sasvim nepoznatih prostora
    • Doprinos znanosti i zaštiti podzemlja
    • Intenzivan društveni život u speleološkoj zajednici
Slika 1 sa slajda 38: Motivi
Slika 1 sa slajda 40

Povijest planinarstva

Natpisi na slici: Povijest planinarstva

Izvorni izgled slajda 1

Sadržaj

  • Planinarstvo u svijetu Preteče planinarstva, Prvi usponi s planinarskim motivima, Osvajanje alpskih vrhova i razdoblje klasičnog alpinizma, Razdoblje tehničkog alpinizma i prve himalajske ekspedicije, Alpinizam nakon drugog svjetskog rata
  • Planinarstvo u Hrvatskoj Prva istraživanja i usponi, Razvitak organizirane planinarske djelatnosti, Nakon Drugog svjetskog rata, djelovanje u okviru Jugoslavije, Planinarstvo u samostalnoj Hrvatskoj

Planinarstvo u svijetu

Preteče planinarstva

  • Život u špiljama, lov, zaštita, sječa drva, ispaša stoke (egzistencijalni razlozi)
  • Ötzi, 3300 g. prije Krista stigao na 3000 m
Slika 1 sa slajda 4: Preteče planinarstva
Slika 2 sa slajda 4: Preteče planinarstva
  • Planine – obitavališta bogova
  • Svete planine: Olimp, Khailas, Chomolungma
Slika 1 sa slajda 5: Preteče planinarstva
Slika 2 sa slajda 5: Preteče planinarstva
Slika 3 sa slajda 5: Preteče planinarstva
  • Hanibalov prelazak preko Alpa u zimu 219./218. prije Krista s vojskom i 37 slonova
Slika 1 sa slajda 6: Preteče planinarstva

Prvi usponi s planinarskim motivima

  • Neki od prvih zabilježenih planinarskih uspona su:
    • Dante Alighieri 1311. , Prato al Soglio
    • Francesco Petrarca 1336. , Mont Ventoux (1920 m) u Provansi
    • Leonardo da Vinci 1511. , Monte Bo (2556 m)
    • Jean Jacques Rousseau u 18. stoljeću razvio je filozofiju utemeljenu na »povratku prirodi« – ta filozofija smatra se izvorištem ideje o planinarstvu
Slika 1 sa slajda 7: Prvi usponi s planinarskim motivima
Slika 2 sa slajda 7: Prvi usponi s planinarskim motivima
Slika 3 sa slajda 7: Prvi usponi s planinarskim motivima
Slika 4 sa slajda 7: Prvi usponi s planinarskim motivima

Osvajanje alpskih vrhova i razdoblje klasičnog alpinizma

  • Krajem 18. i početkom 19. st. glavni izazov su dotad neosvojeni najviši vrhovi Alpa
Slika 1 sa slajda 8: Osvajanje alpskih vrhova i razdoblje klasičnog alpinizma
Slika 2 sa slajda 8: Osvajanje alpskih vrhova i razdoblje klasičnog alpinizma

Mont Blanc

  • Najviši vrh Alpa savladan 1786.
  • Inicijator uspona: Horace Benedict de Saussure
  • Uspon ostvarili: Michael Gabriel Paccard i Jean Jacques Balmat
Slika 1 sa slajda 9: Mont Blanc

Počeci organiziranog planinarstva

  • Početkom 19. st. ispenjana je većina visokih alpskih vrhova: 1800. Grossglockner; 1804. Ortler; 1812. Jungfrau; 1821. Monte Rosa itd.
  • 1857. osnovana prva planinarska udruga: Alpine Club u Londonu
  • 1821. u Chamonixu, osnovana prva vodička organizacija - La Compagnie des Guides
Slika 1 sa slajda 10: Počeci organiziranog planinarstva
Slika 2 sa slajda 10: Počeci organiziranog planinarstva

Matterhorn – uspjeh i tragedija

  • Uspon na Matterhorn 1865. – utrka Whimpera i Carrela završava tragično, završetak doba klasičnog alpinizma
Slika 1 sa slajda 11: Matterhorn – uspjeh i tragedija
Slika 2 sa slajda 11: Matterhorn – uspjeh i tragedija

Razdoblje tehničkog alpinizma

  • Početkom 20. stoljeća razvitak penjačkih pomagala, novi penjački zahvati i vještine koje omogućavaju svladavanje teških detalja stijene
  • Prvi svjetski rat zaustavlja razvitak alpinizma – u Alpama najkrvavije bitke
  • Nakon rata umjesto njemačkih alpinista u prvi plan dolaze talijanski, francuski i švicarski alpinisti
Slika 1 sa slajda 12: Razdoblje tehničkog alpinizma

Između dva svjetska rata

  • Asocijacija slavenskih turističkih društava 1925.
  • Osnivači društva iz Češke, Poljske, Bugarske i
  • Zadnja »tri velika alpska problema« ispenjana 1931. i 1938.
  • Sjeverne stijene Matterhorna, Grand Jorassesa i Eigera
Izvorni prikaz: Između dva svjetska rata

Himalajske ekspedicije i zimski alpinizam

  • Sljedeći izazov: osvajanje vrhova Himalaje . Godine 1924. Malory i Irvine na 8600 m na Everestu
  • Svi pokušaji uspona na vrhove više od 8000 m prije Drugog svjetskog rata – neuspješni
  • Uoči Drugog svjetskog rata – zamah zimskog alpinizma . Najteži alpske stijene ispenjane i u zimskim uvjetima
Slika 1 sa slajda 14: Himalajske ekspedicije i zimski alpinizam
Slika 2 sa slajda 14: Himalajske ekspedicije i zimski alpinizam

Alpinizam nakon Drugog svjetskog rata

  • Annapurna (8078 m) – prvi savladani osamtisućnjak: 1950. Maurice Herzog i
  • Louis Lachenal
  • Doseg vrha – dugo osporavan
Slika 1 sa slajda 15: Alpinizam nakon Drugog svjetskog rata
Slika 2 sa slajda 15: Alpinizam nakon Drugog svjetskog rata

Everest 1953.

  • Mount Everest (8848 m): na vrh stižu 29. 5. 1953. Novozelanđanin Edmound Hillary i Sherpa Tensing Norgay , članovi britanske ekspedicije
  • Mount Everest – drugi osvojeni osamtisućnjak
Slika 1 sa slajda 16: Everest 1953.

Vrhunski dosezi alpinizma

  • Do 1964. savladano svih 14 osamtistućnjaka
  • Usponima u Alpama i Himalaji ističe se Talijan Walter Bonatti: Petit Dru 1955 – solo uspon, sjeverna stijena Matterhorna 1965. – zimski solo uspon i dr.
  • U SAD-u se razvija tehničko penjanje: Yosemite – El Capitain
Slika 1 sa slajda 17: Vrhunski dosezi alpinizma

Kriza tehničkog alpinizma

  • Učestala uporaba tehničkih pomagala izaziva rasprave o etici u penjanju . Većina penjača postupno se opredjeljuje za slobodno penjanje
  • Alpinizam postupno dobiva nove ekstremne oblike: penjanje direttissima, zimski usponi, solo usponi, usponi bez upotrebe kisika, sve češći usponi u nepristupačnijim krajevima svijeta i u ekstremnim uvjetima
Slika 1 sa slajda 18: Kriza tehničkog alpinizma

Suvremeno doba

  • Krajem 20. stoljeća u okviru planinarske udruge razvija se novi sport – sportsko penjanje
  • Omasovljenje i sve veća popularnost planinarenja
  • Razvoj turističke infrastrukture u planinama – planinski turizam
Slika 1 sa slajda 19: Suvremeno doba
Slika 2 sa slajda 19: Suvremeno doba

Hrvatsko planinarstvo

Prva planinarska knjiga na svijetu

  • Planine Petra Zoranića , prvi hrvatski roman i ujedno prva planinarska knjiga na svijetu – napisana 1536.
Slika 1 sa slajda 21: Prva planinarska knjiga na svijetu
Slika 2 sa slajda 21: Prva planinarska knjiga na svijetu

Prvi penjački podvig

  • Dragojla Jarnević 1843. u stijeni Okića – prvi poznati penjački uspon
Slika 1 sa slajda 22: Prvi penjački podvig

Poznati u planinama

  • Saski kralj Friedrich August II. 1838. i 1845. obilazi hrvatske planine. S njim ide i pukovnik Josip Jelačić
  • Austrijski prijestolonasljenik Rudolf II 1887. posjećuje Televrin na Osorščici na otoku Lošinju
Slika 1 sa slajda 23: Poznati u planinama

Susret u Ogulinu 1874.

  • Johannes Frischauf iz Graza
  • Bude Budisavljević
  • Vladimir Mažuranić
Slika 1 sa slajda 24: Susret u Ogulinu 1874.

Osnutak HPD-a

  • 1874. u Zagrebu osnovano Hrvatsko planinsko družtvo (HPD)
  • Hrvati – deveti narod svijeta s planinarskom organizacijom
  • Prva laznja HPD-a 17. 5. 1875. na Oštrc i Plešivicu – sudjelovalo 12 članova, usput izvedena razna istraživanja
Slika 1 sa slajda 25: Osnutak HPD-a
Slika 2 sa slajda 25: Osnutak HPD-a

Istraživačka misija HPD-a

  • HPD u početku djeluje na znanstvenim motivima
  • Članovi su ugledni prirodoslovci i članovi Akademije, čija je misija bila proučavanje planinskih krajeva Hrvatske
Slika 1 sa slajda 26: Istraživačka misija HPD-a

Prva planinarska kuća

  • Gradska kuća na Sljemenu, uređena 1878. – prva planinarska kuća u jugoistočnoj Europi
  • 1925. nazvana Tomislavov dom
Slika 1 sa slajda 27: Prva planinarska kuća

Sljemenska piramida

  • Najstariji objekt koji i danas služi planinarima
  • Podignut je 1889. na Sljemenu
  • Pri izgradnji sljemenskog odašiljača 1960. preseljen na Japetić
Slika 1 sa slajda 28: Sljemenska piramida

Hrvatski planinar

  • Izlazi od 1. 6. 1898.
  • Prvi urednik: prirodoslovac Dragutin Hirc
Slika 1 sa slajda 29: Hrvatski planinar
Slika 2 sa slajda 29: Hrvatski planinar
Slika 1 sa slajda 30

Vodiči i istraživači

  • 1899. lugar Jakob Mihelčić iz Begova Razdolja vodi Dragutina Hirca po Velikoj Kapeli – prvi planinarski vodič
  • 1904. prvi tiskani vodič: Vodič u goru zagrebačku Vjekoslava Novotnija
  • Početkom 20. stoljeća planinari prirodoslovci intenzivno istražuju dinarske planine, naročito Velebit.
  • Ljudevit Rossi, Dragutin Hirc, Vjekoslav Novotni, Mijo Kišpatić,
  • Fran Tućan, Josip Poljak, Miroslav Hirtz, Ivo Horvat...
Slika 1 sa slajda 31: Vodiči i istraživači

Građanstvo umjesto prirodoslovaca

  • U prvoj polovici 20. stoljeća vodeću ulogu u HPD-u postupno preuzima bogato građanstvo – sve je manje prirodoslovaca s istraživačkim motivima
  • Grof Miroslav Kulmer – 29 godina predsjednik HPD-a
  • Uz središnjicu HPD-a u Zagrebu, u mnogim gradovima razvijaju se podružnice
Slika 1 sa slajda 32: Građanstvo umjesto prirodoslovaca

Zlatno doba HPD-a

  • Zlatno doba HPD-a – razdoblje predsjednika Ivana Krajača , oko 1930.
  • Sagrađen zavižanski dom (»Krajačeva kuća«)
  • Izdan Vodič po Velebitu dr. Josipa Poljaka
  • Sagrađena Premužićeva staza
  • Proglašeni prvi nacionalni parkovi
Slika 1 sa slajda 33: Zlatno doba HPD-a
Slika 2 sa slajda 33: Zlatno doba HPD-a

Alpinizam prije Drugog svjetskog rata

  • Alpinistička sekcija HPD-a osnovana je 1935. , a glavna pozornost bila je usmjerena na Klek.
  • Vodeći penjači: Zvonimir Badovinac, Dragutin Brahm, Marijan Dragman, Slavko Brezovečki i drugi.
  • Dragutin Brahm 1938. pogiba u stijeni Anića kuka (Brahmov smjer)
Slika 1 sa slajda 34: Alpinizam prije Drugog svjetskog rata
Slika 2 sa slajda 34: Alpinizam prije Drugog svjetskog rata

Planinarstvo u Dalmaciji

  • Vodeća ličnost: Umberto Girometta
  • HPD-ova podružnica u Splitu: rad s mladima, izgradnja kuća, označavanje putova, speleološka aktivnost
Slika 1 sa slajda 35: Planinarstvo u Dalmaciji
Slika 2 sa slajda 35: Planinarstvo u Dalmaciji

Planinarstvo izvan HPD-a

  • Osim u HPD-u planinarstvo se razvija i u okviru HTK Sljeme , PD Runolist te RD Prijatelj prirode. Značajnu ulogu imali su Liburnia u Zadru te Club Alpino Fiumano (CAF) u Rijeci.
  • Dušan Jakšić i Franjo Draženović 1930. – prvi Hrvati na Mont Blancu i Matterhornu
  • Tibor Sekelj 1944. penje se na Aconcaguu – prvi uspon na šesttisućnjak
Slika 1 sa slajda 36: Planinarstvo izvan HPD-a
Slika 2 sa slajda 36: Planinarstvo izvan HPD-a

Nakon Drugog svj. svjetskog rata

  • 1945. zabranjeno djelovanje planinarskih društava – planinari djeluju u sekcijama fiskulturnih društava
Slika 2 sa slajda 37: Nakon Drugog svj. svjetskog rata
Slika 1 sa slajda 37: Nakon Drugog svj. svjetskog rata

Nakon Drugog svjetskog rata

  • 1948. osnovan PD Zagreb (danas HPD »Zagreb-Matica«)
  • 1950. osnovana Gorska služba spašavanja PSH
  • 1953. PSH primljen u UIAA, ali je odluka na traženje PSJ-a povučena
Slika 1 sa slajda 38: Nakon Drugog svjetskog rata
Slika 2 sa slajda 38: Nakon Drugog svjetskog rata
Slika 3 sa slajda 38: Nakon Drugog svjetskog rata

Razvitak planinarstva u širinu

  • Kontinuiran porast članstva
  • Planine su sve pristupačnije zbog izgradnje cesta, planinarskih kuća te uređenja planinarskih putova
  • Razvijaju se alpinizam, speleologija i druge djelatnosti.
  • Organizirani desetci ekspedicija u sva svjetska velegorja, na najviše vrhove svijeta i pojedinih kontinenata, zahtjevna speleološka istraživanja, ekološke akcije i drugo.
Slika 1 sa slajda 39: Razvitak planinarstva u širinu
Slika 2 sa slajda 39: Razvitak planinarstva u širinu

100. obljetnica planinarstva 1974.

  • Obilježena sletom na Platku, skupštinom UIAA u Delnicama, izdavanjem knjige o povijesti planinarstva i vodiča Po planinama Hrvatske i drugim akcijama
  • Uoči proslave na Kavkazu poginula četvorica alpinista
Slika 1 sa slajda 40: 100. obljetnica planinarstva 1974.

Penjački dosezi

  • Prva hrvatska ekspedicija 1971. na Grenland pod vodstvom Jerka Kirigina.
  • Alpinistički smjer Brid Klina u Anića kuku 1973. sedmodnevnim usponom savladavaju Borislav Aleraj i Marijan Čepelak
Slika 1 sa slajda 41: Penjački dosezi
Slika 2 sa slajda 41: Penjački dosezi
Slika 3 sa slajda 41: Penjački dosezi

Stipe Božić

  • Najuspješniji hrvatski alpinist:
    • Usponi na vrhove svih kontinenata
    • Uspon na tri najviša himalajska vrha
    • Dvaput na vrhu Mount Everesta (1979. i 1989.)
    • Snimio niz dokumentarnih filmova te napisao nekoliko knjiga
    • Gorski spašavatelj
Slika 1 sa slajda 42: Stipe Božić

Darko Berljak

  • Istaknuo se vođenjem himalajskih ekspedicija
  • Predsjednik HPS-a, 27 godina glavni tajnik HPS-a, tajnik HGSS-a
  • Autor četiri knjige
Slika 1 sa slajda 43: Darko Berljak
Slika 2 sa slajda 43: Darko Berljak
Slika 3 sa slajda 43: Darko Berljak

Željko Poljak

  • Istaknuo se pisanjem i uređivanjem brojnih knjiga i vodiča te uređivanjem časopisa Hrvatski planinar
Slika 1 sa slajda 44: Željko Poljak
Slika 2 sa slajda 44: Željko Poljak
Slika 3 sa slajda 44: Željko Poljak
Slika 4 sa slajda 44: Željko Poljak
Slika 5 sa slajda 44: Željko Poljak

Sportsko penjanje

  • 1986. na Marjanu svjetsko prvenstvo
  • 1991. Ivica Piljić – prvi predsjednik sp. penjačke komisije UIAA
  • 2016. Borna Čujić – svjetski juniorski prvak
  • 2020. olimpijski sport, izdvajanje iz HPS-a
  • U Hrvatskoj započinje istodobno kada i drugdje u svijetu
Slika 1 sa slajda 45: Sportsko penjanje

Speleologija

  • Dinarski krš – idealan prostor za speleološka istraživanja
  • Prodiranjem u nove podzemne prostore postignuti su vrhunski svjetski dosezi
Slika 1 sa slajda 46: Speleologija

Planinarstvo u samostalnoj Hrvatskoj

  • 1991. osamostaljenje PSH-a/HPS-a od PSJ
  • 1991. HPS primljen u UIAA – prvi hrvatski sportski savez u članstvu neke međunarodne asocijacije
  • Planinari daju doprinos u Domovinskom ratu – Velebit i Dinara
Slika 1 sa slajda 47: Planinarstvo u samostalnoj Hrvatskoj

Podrška javnosti

  • Nakon Domovinskog rata počinje rast broja planinarskih udruga i članstva.
  • Planinarstvo doživljava pad motiviranosti za volonterski rad, ali i sve veće razumijevanje i podršku javnosti .
  • HPS 2009. prima Povelju RH – najviše državno priznanje koje može primiti neka udruga u Hrvatskoj.
Slika 1 sa slajda 48: Podrška javnosti
Slika 2 sa slajda 48: Podrška javnosti

Hrvatska gorska služba spašavanja

  • HGSS se osnažuje i preuzima nove zadaće kao javna služba za spašavanje na teško pristupačnim terenima
Izvorni prikaz: Hrvatska gorska služba spašavanja

Speleološki uspjesi

  • Istraživanje Lukine jame i drugih dubokih jama na Velebitu, ronjenje u podzemnim jezerima
  • Istraživanje jamskog sustava Crnopac na Velebitu – više od 62 km
  • Robert Erhardt i Darko Bakšić spuštaju se 2009. preko 2000 m u jami Voronji u Gruziji
Slika 1 sa slajda 50: Speleološki uspjesi
Slika 2 sa slajda 50: Speleološki uspjesi

Himalajske ekspedicije

  • U više od 30 hrvatskih himalajskih ekspedicija izvedeni su uspješni usponi na najviše vrhove svijeta
  • Uspjesi hrvatskih ženskih ekspedicija na Cho Oyu 2007. i na Everest 2009. nagrađeni najvišim javnim nagradama i priznanjima
  • Vrhunac postiže ženska ekspedicija na Everest 2009. – na vrh stigle Darija i Iris Bostjančić te Milena Šijan i Ena Vrbek
Slika 1 sa slajda 51: Himalajske ekspedicije

Everest 2009.

Slika 1 sa slajda 52: Everest 2009.

Novije vrijeme

  • Bogata povijest našeg planinarstva prikazana je 2014. u monografiji Hrvatsko planinarstvo u 1000 slika
  • Posljednjih godina raste brojnost članstva a postignuto je bolje uvažavanje planinarstva i značajniji iskoraci kroz ulaganja u planinarsku infrastrukuru - projekt Sigurna i održiva planinarska infrastruktura i drugo.
Slika 1 sa slajda 53: Novije vrijeme

150 godina organiziranog planinarstva u Hrvatskoj

  • 1874.–2024.
Slika 1 sa slajda 54: 150 godina organiziranog planinarstva u Hrvatskoj
Slika 1 sa slajda 56

Planinarstvo i organizacija

Planinarstvo

Izvorni prikaz: Planinarstvo

Što je planinarstvo?

Kretanje u planinama

  • Planinarenje = kretanje snagom vlastitih nogu po planinama radi osobnog užitka
  • Postoje i druge vještine kretanja po planinama:
    • Pješačenje
    • Penjanje
    • Planinarsko skijanje
  • Planinar je osoba koja se kreće po planinama snagom vlastitih nogu radi osobnog užitka
Slika 1 sa slajda 3: Kretanje u planinama

Planinarstvo

  • Organizirana djelatnost ljudi koji se kreću po planinama radi osobnog užitka
Slika 1 sa slajda 4: Planinarstvo

Natpisi na slici: Je li planinarstvo sport?

Izvorni izgled slajda 5

Je li planinarstvo sport?

  • Odgovor na pitanje je li planinarstvo sport ovisi o tome što se podrazumijeva pod pojmom sport
  • Definicija: Sport je oblik kulture zasnovan na tjelesnoj aktivnosti kojoj je cilj pospješiti zdravlje – obuhvaća planinarstvo
  • Međunarodna klasifikacija sporta SportAccord – obuhvaća planinarstvo
  • Pravni okvir za planinarsko djelovanje u našoj zemlji: Zakon o sportu – sve planinarske udruge registriraju se kao sportske udruge
  • U organizacijskom smislu planinarstvo je sport
Slika 1 sa slajda 6: Je li planinarstvo sport?

Planinarstvo je sport

  • Nije natjecateljski, nego rekreativni – nadmetanje i dokazivanje snage i spretnosti suprotno je zdravom poimanju planinarstva
  • Sportska obilježja: ima učinak na zdravlje, traži tjelesnu spremnost, izdržljivost, samodisciplinu, timski rad, ovladavanje posebnim vještinama...
Slika 1 sa slajda 7: Planinarstvo je sport
  • Je li planinarstvo oblik kulture?
Izvorni izgled slajda 8

Je li planinarstvo oblik kulture?

  • Sport u širem smislu, pa tako i planinarstvo – jest oblik kulture
  • = tjelesna i zdravstvena (fizička) kultura.
  • Kulturna komponenta u planinarstvu je posebno izražena!
  • Planinari:
    • Istražuju i otkrivaju zanimljivosti planinskih područja
    • Prenose iskustva putem predavanja, izložbi, knjiga, stručnih članaka u novinama i časopisima.
    • Stoljetnim istraživanjem planinske prirode dali su zapažen doprinos kulturi i znanosti (botanika, geografija itd.)
Slika 1 sa slajda 9: Je li planinarstvo oblik kulture?
  • Je li planinarstvo oblik turizma?
Izvorni izgled slajda 10

Je li planinarstvo oblik turizma?

  • Turizmom se smatra svako putovanje kojemu nije cilj obavljanje neke gospodarske djelatnosti
  • Planinarstvo:
    • Obuhvaća putovanja bez materijalnog cilja
    • Mnoga planinarska putovanja imaju turistička obilježja
  • Planinarstvo uvjetno možemo smatrati oblikom turizma
Slika 1 sa slajda 11: Je li planinarstvo oblik turizma?

Planinarstvo i turizam

  • Razlike planinarstva i klasičnih oblika turizma:
    • Planinari se u planinama ne osjećaju kao turisti jer se kreću izvan uobičajenih turističkih ruta
    • Planinarenje iziskuje znanje i vještinu, a s vremenom i iskustvom donosi potrebu za novom edukacijom
Slika 1 sa slajda 12: Planinarstvo i turizam

Zašto planinarimo?

  • Glavni motiv:
    • Užitak
  • Koristi od bavljenja planinarstvom:
    • Zdravstvene koristi
    • Socijalne koristi
    • Nema materijalne koristi
Slika 1 sa slajda 14: Zašto planinarimo?

Planinarstvo u svijetu

  • Planinarske udruge postoje u svim dijelovima svijeta, najviše u visoko razvijenim zemljama i zemljama s atraktivnim planinama
  • Najveći broj članova – velike alpske zemlje: Švicarska, Austrija, Njemačka, Italija, Francuska (3 milijuna)
Slika 1 sa slajda 16: Planinarstvo u svijetu

UIAA

  • Međunarodna planinarska i penjačka federacija
  • Sjedište: Bern, Švicarska
  • Članica Globalne asocijacije međunarodnih sportskih asocijacija (GAISF) i Međunarodnog olimpijskog odbora (IOC)
  • Bavi se standardizacijom opreme, stručnih tehnika i edukacije

Europske i regionalne asocijacije

  • ERA – Europski pješački savez
  • BMU – Balkanska planinarska unija
Izvorni prikaz: Europske i regionalne asocijacije
Slika 1 sa slajda 19

Planinarstvo u Hrvatskoj

  • Sportska djelatnost organizirana putem planinarskih udruga
  • Planinarske udruge = dragovoljne organizacije planinara, ljubitelja planina i planinske prirode te prirodnih i povijesnih znamenitosti u planinama
Slika 1 sa slajda 21: Planinarstvo u Hrvatskoj

Planinarske udruge

  • Osnovne planinarske udruge – planinarska društva i klubovi, alpinistički klubovi, speleološki klubovi i sl. U nekim udrugama članstvo djeluje u sekcijama i odsjecima.
  • Usklađivanje rada u području zajedničkog djelovanja
  • Stanice planinarskih vodiča – zadaća im je usklađivanje djelovanja planinarskih vodiča
  • Hrvatska gorska služba spašavanja (HGSS) – zadaća joj je pružanje pomoći unesrećenima na nepristupačnim terenima
  • Pridružene članice
Slika 1 sa slajda 22: Planinarske udruge

Članstvo planinarske udruge

  • Članom planinarske udruge postaje se dobrovoljnim pristupom i uplatom godišnje članarine u planinarskom društvu ili klubu udruženom u HPS
  • Članarina vrijedi za tekuću godinu – od 1. siječnja do 31. prosinca
  • U Hrvatskoj danas djeluje oko 40.000 planinara u više od 290 osnovnih planinarskih udruga
Slika 1 sa slajda 23: Članstvo planinarske udruge

Članska iskaznica

  • Članstvo u planinarskoj udruzi dokazuje se članskom iskaznicom HPS-a s članskom markicom za tekuću godinu
  • Svaka udruga vodi popis svojih članova i naručuje članske iskaznice i markice prema svojim potrebama
  • Prema Pravilniku o članskoj iskaznici i članskim markicama HPS-a
Slika 1 sa slajda 24: Članska iskaznica
Slika 2 sa slajda 24: Članska iskaznica

Kategorije članstva

  • Djeca i mladež do završetka redovnog školovanja – zelene članske markice
  • Umirovljenici – crvene članske markice
  • Ostali članovi (tzv. seniori) – plave članske markice
Izvorni prikaz: Kategorije članstva

Članarina

  • Sastoji se od:
    • Osnovne cijene koja je prihod HPS-a: 2,60 € mladi i umirovljenici – 4,60 € seniori
    • Iznosa koji određuje i za svoju djelatnost koristi osnovna planinarska udruga (društvo ili klub).
  • Sredstva prikupljena od članarine u HPS-u koriste se isključivo namjenski – za plaćanje zajedničke police osiguranja za sve članove HPS-a, za obnovu, održavanje i izgradnju planinarskih kuća i druge akcije komisija HPS-a.
Izvorni prikaz: Članarina

Članska prava

  • Član planinarske udruge ima pravo:
    • Sudjelovati u radu planinarske udruge
    • Koristiti popuste:
  • 50% na cijenu noćenja u svim planinarskim objektima u Hrvatskoj
  • 30% na cijenu noćenja u planinarskim objektima u Sloveniji – kao i članovi PZS-a
  • Na cijene ulaznica u planinske parkove / NP i PP
  • U nekim trgovinama planinarske i sportske opreme
  • Koristiti člansko osiguranje za slučaj planinarske nesreće
  • Birati i biti biran u tijela svoje osnovne planinarske udruge
  • Koristiti članske povlastice u svojoj udruzi

Članske dužnosti

  • Članstvo podrazumijeva i određene obveze. Član je osobito dužan:
    • Ponašati se u skladu s načelima planinarske etike
    • Čuvati čast i ugled planinarske udruge
    • Podmirivati članarinu u svojoj osnovnoj planinarskoj udruzi
    • Predočiti člansku iskaznicu na zahtjev
    • Izvršavati dužnosti koje utvrde tijela osnovne planinarske udruge
Slika 1 sa slajda 28: Članske dužnosti

Člansko osiguranje

  • HPS je za sve članove sklopio zajedničku policu osiguranja za nesreće s posljedicama invaliditeta ili smrti pri planinarenju - hodanju, u Hrvatskoj ili inozemstvu = 6000,00 € / 3000,00 €.
  • Policom nisu obuhvaćeni troškovi gorskog spašavanja i bolničkog liječenja u inozemstvu, kao ni druge okolnosti svojestvene policama putnog ili zdravstvenog osiguranja. Takva osiguranja planinari mogu ugovarati izravno s osiguravateljem.
Slika 1 sa slajda 29: Člansko osiguranje
  • Krovni nacionalni sportski savez za planinarstvo u Hrvatskoj
  • Skrbi se o planinarskim kućama i putovima u hrvatskim planinama
  • Izdaje časopis Hrvatski planinar i stručnu planinarsku literaturu
  • Organizira, registrira i verificira stručne škole i tečaje
  • Usklađuje i unaprjeđuje djelovanje planinara – vodiča, markacista, čuvara planinske prirode, alpinista, speleologa i planinarskih skijaša
Izvorni izgled slajda 30

Znak HPS-a

  • Stilizirani obris planine Klek
  • Sa znakom cvijeta runolista , uokviren vrpcom vezanom ispod cvijeta
  • Gornji dio vrpce s natpisom
  • Je crvene boje, a donji dio vrpce plave boje – u njemu su upisana slova HPD i
Izvorni prikaz: Znak HPS-a

Sjedište HPS-a

  • Kozarčeva 22, Zagreb
  • Ured HPS-a - radnim danom od 8 do 15 sati
Slika 1 sa slajda 32: Sjedište HPS-a
Slika 2 sa slajda 32: Sjedište HPS-a

Web HPS-a

  • Na webu www.hps.hr dostupne su:
    • Informacije korisne za planiranje izleta i tura
    • Planinarske novosti
    • Statut, pravilnici, programi, obrasci i sl.
    • Interaktivna planinarska karta Hrvatske
    • Bibliografija i digitalna knjižnica Hrvatskog planinara
Slika 1 sa slajda 33: Web HPS-a

Hrvatski planinar

  • Časopis HPS-a:
    • Donosi obavijesti o radu planinarskih udruga te o stanju planinarskih putova i kuća u hrvatskim i stranim planinama
    • Donosi zapažanja, dojmove i iskustva planinara
    • Izlazi kao mjesečnik
    • Distribuira se putem pretplate
Slika 1 sa slajda 34: Hrvatski planinar

Pretplatite se!

  • 11 brojeva, ukupno 572 stranice godišnje
  • Pretplata: 19,90 € godišnje – hps@hps.hr
Slika 2 sa slajda 35: Pretplatite se!
Slika 1 sa slajda 35: Pretplatite se!
Slika 3 sa slajda 35: Pretplatite se!

Ustroj HPS-a

  • Skupština – jednom godišnje – čini ju po jedan predstavnik svake udruge članice HPS-a (osim pridruženih članica)
  • Izvršni odbor – radno-operativno tijelo, 11 članova
  • Nadzorni odbor – nadzire rad tijela i dužnosnika, 5 članova
  • Sud časti – provodi stegovne postupke, 3 člana
  • Mandat tijela i dužnosnika: 4 godine
Slika 1 sa slajda 36: Ustroj HPS-a

Komisije HPS-a

  • Planinarski putovi
  • Planinarski objekti
  • Vodiči
  • Alpinizam
  • Speleologija
  • Planinarsko skijanje
  • Zaštita prirode
  • Promidžba i izdavačka djelatnost
  • Školovanje
  • Priznanja
  • Povijest planinarstva
  • Statutarna, kadrovska i normativna djelatnost
  • Ukupno: 12 djelatnosti – 12 komisija

Akti HPS-a

  • Statut HPS-a: Temeljni planinarski akt. Sadrži najvažnija organizacijska pravila o planinarstvu u Hrvatskoj.
  • Ostali akti: Pravilnici, poslovnici, programi i odluke osnova su za organizirano djelovanje u planinarskoj udruzi.
Slika 1 sa slajda 38: Akti HPS-a

Pravilnici (20)

  • 12 pravilnika komisija
  • + pravilnici:
    • O članskoj iskaznici i članskim markicama
    • O školovanju
    • O upravljanju i poslovanju planinarskim objektima
    • O organiziranju i vođenju planinarskih izleta, tura i pohoda
    • O uvjetima i organiziranju alpinističkih ekspedicija
  • + razni ostali akti:
    • Programi školovanja
    • Kućni red u planinarskom objektu
Slika 1 sa slajda 39: Pravilnici (20)

Priznanja za društveni rad

  • Zaslužnim udrugama i pojedincima HPS dodjeljuje priznanja:
    • Brončani znak HPS-a
    • Srebrni znak HPS-a
    • Zlatni znak HPS-a
    • Plaketa HPS-a
    • Povelja počasnog člana HPS-a
  • Kriteriji: u Pravilniku Komisije za priznanja HPS-a
Slika 1 sa slajda 40: Priznanja za društveni rad
Slika 2 sa slajda 40: Priznanja za društveni rad
Slika 1 sa slajda 41

Alpinizam

  • Kretanje po visokim planinama i zahtjevnim terenima primjenom svih planinarskih i penjačkih vještina
  • Nije samo penjanje!
  • Nematerijalna baština čovječanstva – na UNESCO-ovoj listi svjetske baštine
Slika 1 sa slajda 42: Alpinizam

Speleologija

  • Istraživanje špilja i jama – istodobno u cilju rekreacije i prikupljanja stručno-znanstvenih saznanja
Slika 1 sa slajda 43: Speleologija

Vodička služba HPS-a

  • Stručna volonterska služba HPS-a za vođenje planinara u planinama
Izvorni prikaz: Vodička služba HPS-a

Planinarska infrastruktura

  • U Hrvatskoj danas imamo:
    • Oko 6500 kilometara obilježenih planinarskih putova
    • Više od 160 planinarskih objekata
  • Planinarski objekti:
    • Domovi – stalno otvoreni (vikendom, u ljetnoj sezoni)
    • Kuće – zatvoreni ili povremeno otvoreni (potrebna najava)
    • Skloništa – nezaključani objekti bez opskrbe
Slika 1 sa slajda 45: Planinarska infrastruktura

Sustav školovanja u HPS-u

  • Dječja planinarska škola
  • Opća planinarska škola – sadrži minimalno 15 predavanja i 8 izleta
  • Viša planinarska škola – nadogradnja znanjima i vještinama o zimskom planinarenju, kretanju po osiguranim putovima i o planinarenju u visokom gorju
  • Tečaj za markaciste
  • Tečaji za vodiče
  • Alpinističke škole – ljetne i zimske
  • Škola planinarskog skijanja
  • Speleološka škola
Slika 1 sa slajda 46: Sustav školovanja u HPS-u
Slika 2 sa slajda 46: Sustav školovanja u HPS-u

Sustav školovanja u Hrvatskom planinarskom savezu

  • Škole: Dječja (mala), opća i viša planinarska škola, ljetna i zimska alpinistička škola, speleološka škola i škola planinarskog skijanja.
  • Tečajevi: Tečaj za markaciste, tečaj za čuvare planinske prirode i tečajevi za vodiče.
  • Vodički standardi: A – ljetno planinarenje, B – zimsko planinarenje, C – sportsko penjanje, D – stijensko penjanje, E – ledno penjanje, F – alpinizam i G – planinarsko skijanje.
  • Pravilnik o školovanju u HPS-u i programi škola i tečajeva uređuju školovanje. Ono obuhvaća i seminare, radionice, vježbe te obuku instruktora.
Izvorni prikaz: Sustav školovanja u Hrvatskom planinarskom savezu

Sustav školovanja u HPS-u

  • Školovanjem u HPS-u stječu se stručna znanja i vještine a polaganjem odgovarajućih ispita stručni nazivi:
  • Vodič
  • Markacist
  • Alpinist
  • Speleolog
  • Planinarski skijaš
Slika 1 sa slajda 48: Sustav školovanja u HPS-u

Planinarska literatura

  • Može se nabaviti u Uredu HPS-a ili preko weba www.hps.hr
Izvorni prikaz: Planinarska literatura
Slika 1 sa slajda 51